Obiteljska poljoprivredna gospodarstva dodana su na listu subjekata koji mogu koristiti novčanu potporu za novozaposlene iz Programa mjera aktivne politike zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Naime, Upravno vijeće HZZ-a usvojilo je dopunu Uvjeta i načina korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u 2018.

 

U naputku usvojenih izmjena stoji da OPG koji nema zaposlenih, ukoliko je u sustavu poreza na dobit ili dohodak, može koristiti potpore za zapošljavanje za jednu osobu uz uvjet da je nositelj OPG-a prijavljen na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u svojstvu obrtnika/vlasnika OPG-a, odnosno ne smije biti prijavljen kao zaposlenik kod drugog poslodavca. Odluku o poticanju zapošljavanja i na obiteljskim gospodarstvima u HZZ-u pojašnjavaju činjenicom – ako već postoji izuzeće za obrte i samostalne djelatnosti koje nemaju zaposlenih da ipak mogu zaposliti jednu osobu uz potporu ukoliko je vlasnik prijavljen na mirovinsko i zdravstveno osiguranje nema razloga da se istovjetan bonus ne omogući i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Motiv za ovakav zaokret u svojoj dosadašnjoj praksi je sve izraženiji interes za korištenje potpora za zapošljavanje te da prostor treba otvoriti i poljoprivredi.

 

Zahtjev za sufinanciranje zapošljavanja vlasnik OPG-a dostavlja najbližem regionalnom/područnom uredu, odnosno ispostavi HZZ-a. U roku od 10 dana od zaprimanja zahtjeva s cjelovitom propisanom dokumentacijom HZZ je dužan  ocijeniti je li prihvatljiv za odobrenje potpore te o tome izvijestiti podnositelja zahtjeva. Ugovor o dodjeli sredstava može se potpisati u roku 8 dana od dana obavijesti o pozitivnoj ocjeni za pojedini zahtjev, uz obvezu da se prethodno dostavi ugovor o radu za radno mjesto za sufinancirane osobe kao i ostalu potrebnu dokumentaciju.  Pravo na ovu potporu traje za prvih 12 mjeseci rada.

Prethodni članakDvospolnost u kokoši
Sljedeći članakPrednosti proizvodnje krmnog kelja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.