U sklopu 7. stručnog skupa Hrvatsko povrće koji se od 6.-8. 12. 2023. održava u hotelu Olympia u Vodicama, u organizaciji Gospodarskog lista, održan je i okrugli stol pod nazivom  “Ulaganje u sektor povrćarstva: Intervencije Strateškog plana ZPP od 2023.-2027.“.

Prije okruglog stola Egon Mudrinić iz BUSY GREEN d.o.o. predstavio je mogućnosti investicija u sljedećem proračunskom razdoblju. Predstavio je mjere 73.03. Korištenje obnovljivih izvora energije, 73.10. Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, 73.11. Potpora za ulaganje u preradu poljuoprivrednih proizvoda, 73.12. Potpora malim poljoprivrednicima i mjeru 75.01. Uspostava mladih poljoprivrednika.

Na okruglom stolu sudjelovali su Vjekoslav Budanec, predsjednik Udruge hrvatskih povrćara, Silvio Šimon iz Ministarstva poljoprivrede, Toni Grossi, predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore, Robert Baćaj, direktor proizvodnje Podravke, Goran Punda iz ENNA Fruit, Ivan Suhanek iz TH Consulting services, Lordan Ljubenkov, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije te Petar Baković iz trgovačkog lanca Studenac.

Vjekoslav Budanec, predsjednik Udruge hrvatskih povrćara, rekao je kako unatoč idealnim uvjetima ne proizvodimo ni pola od dovoljnog. Kao najveći problem smatra nedostatak zaštićenih prostora, unatoč tome što se moglo povući određena sredstva za zaštićene prostore kroz mjeru 4. Međutim, novci su ostali neiskorišteni. Kao drugi veliki problem naveo je nedostatak udruživanja proizvođača i nedostatak osnivanja novih zadruga i organizacija. Smatra kako treba ulagati mlade poljoprivrednike i udruživanje. Problemom smatra i što se poticaji mogu prijavljivati u svakoj regiji za svaku kulturu. Rekao je i kako ljudi imaju krive predrasude o udruživanju, te se boje da će ih netko prevariti.

Robert Baćaj iz Podravke rekao je kako se Podravka u zadnje vrijeme osim vlastite proizvodnje okrenula i kooperaciji. Rekao je kako veliki zamah Podravke trenutno izgradnja tvornice za proizvodnju i preradu rajčice u Varaždinu. Tvornica će imati kapacitet 40 000 tona. Taj pogon nasljeđuje pogon u Istri. Podravka ima velike potrebe, nedostaje im iz domaće proizvodnje i paprike i feferona i krastavaca. Žele što više mehanizirati proizvodnju.

Goran Punda iz ENNA Fruit, najvećeg otkupljivača povrća u Hrvatskoj s preko 1000 kooperanata rekao je kako nedostaje površina u kontroliranim uvjetima kako bi odgovorili izazovima i produžili sezonu proizvodnje. Žele podići samodostatnost što više i smanjiti količinu uvozne robe na policama.

Petar Baković iz Studenca istakao je kako Studenac maksimalno podržava domaću proizvodnju i dokle god ti proizvodi zadovoljavaju njihove interne zahtjeve, poput sljedivosti proizvoda, oni žele imati domaće povrće na policama. Svoje partnere traže za dugoročnu suradnju te s njima rade zajedničko planiranje proizvodnje.

Toni Grossi iz HPK smatra kako se treba poticati isključivo kontrolirana proizvodnja kako bi se ljudi mogli zaposliti tijekom cijele godine.

Ivan Suhanek iz TH Consulting services bavi se uvozom radne snage, prevenstveno Nepalaca. Rekao je kako su u zadnje 3 godine uvezli preko 1000 ljudi. Kaže kako su brojke u medijima krive te kako u Hrvatskoj ima oko 100 000 stranih radnika u srcu sezone.

Lordan Ljubenkov, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije, smatra da dok god ne bude udružene proizvodnje manjih OPG-ova, i dalje ćemo imati nedostatnu proizvodnju u području povrća. Smatra kako je Hrvatska izabrala put isključivo OPG-ova, koji uključuje i rascjepkanost. Velika većina tih OPG-ova nema sposobnost razviti se u nešto veće. Kaže da što je veća nedostatnost proizvodnje, to je više značajno da nedostaje udruživanja, a u povrću je jedna od najvećih nedostatnosti proizvodnje.

Prvog dana Hrvatskog povrća održana su još brojna zanimljiva predavanja.

Prethodni članakZapočelo 7. Hrvatsko povrće – dodijeljene povelje povrćarima
Sljedeći članakIzazovi i potencijali ekološke proizvodnje povrća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.