Svaka osoba koja radi ili je radila u inozemstvu može zatražiti povrat poreza. Svi radnici, zaposleni i samozaposleni, koji primaju dohodak iz inozemstva plaćaju 20-40% poreza na zaradu, koji imaju pravo povratiti u određenom iznosu, odnosno mogu zatražiti povrat poreza.

U nekim zemljama možete tražiti povrat za 5 godina unatrag od datuma podnošenja zahtjeva.

Tvrtka Concessum poslovno savjetovanje d.o.o. asistira kod povrata poreza iz inozemstva na način da Vam pruži informaciju o potrebnim obrascima i dokumentima koje je potrebno priložiti uz poreznu prijavu, a potom izvrši i samu prijavu kod nadležne porezne uprave.

Potrebno vrijeme za isplatu je od 3 do 6 mjeseci od trenutka prosljeđivanja dokumentacije poreznoj službi, ovisno o zemlji u kojoj se plaćao porez. Također, ono ovisi i o vremenu potrebnom da se procesuiraju podaci o Vašim prihodima.

Sve dodatne informacije nalaze se na našoj web stranici; http://www.povratporeza.hr/

Također možete nas kontaktirati na broj telefona 01/61 71 551 ili 099/20 30 243

Prethodni članakDoživotno uživanje u stanu
Sljedeći članakUtjecaj kukuruzne zlatice na kvalitetu silažnog kukuruza
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.