Izuzetno nam je zadovoljstvo pozvati vas na treću po redu poljoprivrednu konferenciju u Međimurju Upravljanje znanjem u poljoprivredi u organizaciji Regionalne razvojne agencije Međimurje REDEA. Konferencija će se održati 26. siječnja 2018. godine s početkom u 9 sati u Tehnološko – inovacijskom centru Međimurje, Bana Josipa Jelačića 22 B, Čakovec (kompleks bivše vojarne).

Naglasak ovogodišnje konferencije bit će na važnosti mahunarki u promociji održive poljoprivrede i sigurnosti hrane, kako onih za ljudsku prehranu (grah, grašak, soja, bob, leća, slanutak itd.) tako i krmnih mahunarki za ishranu stoke. Naime, živimo u vremenu kada zdrava prehrana i kvalitetne namirnice predstavljaju cilj kojem svi težimo, a održiva proizvodnja je važan čimbenik u zaštiti planeta.

Ova poljoprivredna konferencija predstavlja mjesto susreta predstavnika iz poljoprivredne i prehrambeno – prerađivačke industrije, relevantnih državnih i lokalnih institucija te znanstvene zajednice u svrhu poboljšanja dijaloga, ali i promoviranja novih ideja, koncepata i prijedloga koji bi rezultirali konkurentnijom poljoprivredom temeljenoj na znanju.

Ciljevi konferencije su:

  • Rezultate znanstvenih istraživanja učiniti dostupnijima poljoprivrednim proizvođačima;
  • Prijenos primjera dobrih praksi u poljoprivredno – prehrambenom sektoru iz ostalih zemalja članica Europske unije;
  • Podrška poljoprivredno – prehrambenom sektoru kroz poboljšanu suradnju sa županijskim institucijama i službama;
  • Podrška promociji lokalno proizvedene hrane.

 

Sudjelovanje na konferenciji je BESPLATNO, ali zbog ograničenog broja mjesta neophodno se prijaviti na jedan od sljedećih načina: putem ONLINE obrasca, telefonom 040 395 586 ili putem elektroničke pošte mateja.mihalic@redea.hr i to najkasnije do 23. siječnja 2018. godine.

 

Poveznica na obrazac za prijavu: https://goo.gl/forms/1BsH2Mqv3uVhiAPe2

 

Program konferencije:

8.45 – 9.00 Registracija sudionika

9.00 – 9.15 Pozdravni govori i uvod u konferenciju

  • Sandra Polanec Marinović, direktorica Regionalne razvojne agencije Međimurje REDEA
  • Matija Posavec, župan Međimurske županije
  • Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom Parlamentu

 

9.15 – 11.00 Panel diskusija: Kako stvoriti dugoročno održiv sustav proizvodnje hrane u Hrvatskoj?

  • Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom Parlamentu
  • Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra poljoprivrede
  • Milorad Šubić, rukovoditelj podružnice Savjetodavne službe Međimurske županije
  • Silvija Kolar – Fodor, voditeljica udruge Biovrt – u skladu s prirodom
  • doc. dr. sc. Klaudija Carović Stanko, predstojnica Zavoda za sjemenarstvo, Agronomski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Rasprava i pitanja sudionika

 

11.00 – 11.15 Pauza za kavu

11.15 – 12.00 Novi model kreditiranja proizvođača i ostale novosti o Programu ruralnog razvoja RH, Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra poljoprivrede Uprave za ruralni razvoj

12.00 – 12.20 Neiskorišteni potencijali mahunarki, Jurka Topol stručna suradnica u REDEA-i & Uloga REDEA-e u projektu TRUE, Valentina Hažić, voditeljica Odjela za ruralni razvoj u REDEA-i

12.20 – 13.20 Kako mahunarke učiniti profitabilnijima? Pete Ianetta, koordinator EU-H2020 projekta TRUE, James Hutton Institut, Škotska (konsekutivno prevođena prezentacija)

13.20 – 13.50 Pauza za ručak

13.50 – 14.20 Utjecaj klimatskih promjena na biljnu proizvodnju uz iskustva primjene bio-gnojiva radi ublažavanja stresa i šteta od elementarnih nepogoda, Milorad Šubić, rukovoditelj podružnice Savjetodavne službe Međimurske županije

14.20 – 14.50 Biološke tehnike uzgoja i čuvanje starinskih sorti mahunarki, Silvija Kolar – Fodor, voditeljica udruge Biovrt – u skladu s prirodom

14.50 – 15.00 Iskustvo proizvođača soje, OPG Nenad Marčec

 

Projektu “TRUE” je u okviru sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava br. 727973 odobrena  potpora iz programa Europske unije za istraživanja i inovacije Obzor 2020

 src=

 

 src=

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kratke biografije predavača:

Krešimir Ivančić, dipl. ing.agr., 2006. diplomirao je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Godine 2007. počinje raditi u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva na poslovima asistenta voditelju projekta, Orbicon A/S. U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja 2009. godine obavljao je poslove savjetnika za praćenje i vrednovanje te stručnog suradnika za koordinaciju i izvještavanje. Od 2010. do 2012. radio je u Ministarstvu regionalnoga razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva kao načelnik Samostalnog odjela za Europske integracije i međunarodnu suradnju (svibanj 2010. – ožujak 2011.) i načelnik Sektora za regionalni razvoj i prekograničnu suradnju (ožujak 2011. – svibanj 2012.). U lipnju 2012. prelazi u Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te je u periodu od 2012. do 2016. godine obavljao poslove voditelja službe za kontrolu i pravne poslove, voditelja Službe za financijsko upravljanje i kontrolu, praćenje i vrednovanje te načelnika Sektora za pripremu i provedbu projekata. Od prosinca 2016. godine u Ministarstvu poljoprivrede obnaša dužnost pomoćnika ministra  Uprave za ruralni razvoj.

Jurka Topol, mag. ing. agr.  diplomirala je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku na smjeru Ekološke poljoprivrede, a diplomski rad obranila je na temu Značaj simbiotske fiksacije dušika u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Danas je stručna suradnica u Odjelu za ruralni razvoj u Regionalnoj razvojnoj agenciji Međimurje REDEA gdje je uključena u pripremu projektnih prijedloga i implementaciju projekata financiranih iz različitih nacionalnih i EU fondova. U želji da se specijalizira za razvoj ekološke poljoprivrede sudjeluje u internacionalnom edukacijskom programu Organic Leadership Course u organizaciji IFOAM – Organics International.

Valentina Hažić, univ. spec. oec.; mag. agr. u Regionalnoj razvojnoj agenciji Međimurje REDEA-i voditeljica je Odjela za ruralni razvoj koji se, između ostalog, bavi savjetovanjem poljoprivrednih proizvođača i pripremom projektnih prijava na natječaje iz Programa ruralnog razvoja RH. U proteklom razdoblju bila je članica ekspertnog tima osnovanog od strane EIP AGRI za analizu ekonomski najisplativijih modela kratkih opskrbnih lanaca na području Europske unije. Voditeljica je projekata AgriShort (Uspostavljanje kratkih lanaca opskrbe i konkurentnog poljoprivrednog sektora u prekograničnom području kroz institucionalnu suradnju), projekta TRUE (Tranzicijski putevi prema razvoju održivih sustava u Europi temeljenih na mahunarkama) i RURES (Promocija održivog korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u ruralnim područjima).

Pietrro ( Pete) Iannetta viši je znanstvenik na Institutu James Hutton u mjestu Dundee, Škotska. Pete ima 30 godina istraživačkog rada ponajprije u području održive proizvodnje hrane, kao i u području razvoja novih usjeva u poljoprivredi i preradi. Njegova trenutna istraživanja iznimno su fokusirana na rad na EU projektima uključujući: koordiniranje projektom TRUE www.true-project.eu razvoju hrane bazirane na mahunarkama kao i razvoju lanaca hrane, pomaganje koordinacijskom timu projekta DIVERSify – www.plant-teams.eu te razvoju novih uzgojnih metoda za međuusjeve. Također, Pete je i voditelj radne skupine na projektu TOMRES– www.tomres.eu koja koristi rajčicu kao primjer usjeva za lakše razumijevanje raznih tolerancija na stres. Više informacija na: http://www.hutton.ac.uk/staff/pietro-iannetta

mr. sc. Milorad Šubić, 1994. godine diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu smjer zaštite bilja, a 2002. godine obranio je magistarski rad pod nazivom Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira u Međimurju. Od veljače 1998. godine radi u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije kao savjetnik za zaštitu bilja. Svoj rad posvećuje zaštiti bilja što je ujedno i središnja tema mnogobrojnih znanstvenih istraživanja i radova. Osim što objavljuje svoje radove, gospodin Šubić također je stručni suradnik Gospodarskog lista, autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama „Međimurje“ te član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društva.

Silvija Kolar–Fodor, predsjednica udruge Biovrt – u skladu s prirodom, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga “U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom “24 sata”, “Večernji list”, magazinom za život u skladu s prirodom “100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, SirovaHrana.hr; zaljubljenica u prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine. Udruga Biovrt – u skladu s prirodom od 2012. inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvara zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanja prirode za buduće generacije.

OPG Nenad Marčec, poljoprivrednom proizvodnjom bavi se profesionalno od 1995. godine, konkretno, ratarstvom i uzgojem industrijskog bilja. U proizvodnji prevladava soja, pivarski ječam, šećerna repa, uljne tikve i pšenica. Ukupna proizvodnja odvija se na površini od 250 ha, a soju proizvodi na 70 ha.

 

 

  width=  width=

  

 

 width=

 

 

Prethodni članakKako ekološki suzbiti štetnike na vinovoj lozi?
Sljedeći članakIskorištenost vinske omotnice u 2017. godini
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.