U sklopu On-farm modela očuvanja biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu kojeg koordinira Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, Poljoprivredni institut iz Osijeka umnožio je i pripremio uzorke ječma, pšenice, lucerne, stočnog graška i sikirice brisane sa sortne liste. Poljoprivrednici ih mogu dobiti besplatno za potrebe vlastite proizvodnje i eksperimentiranje. Zainteresirani se mogu javiti on-farm koordinatorici na mail adresu onfarm.info@gmail.com, a više informacija dostupno je na web stranici https://hsep.hr/on-farm-model

Pod biljnim genetskim izvorima najčešće mislimo na stare i tradicijske sorte bilja koje je važno čuvati iz više razloga. Raznolikost vrsta i sorata u proizvodnji stalno se smanjuje. Od ukupno 7000 biljnih vrsta koje se mogu koristiti za prehranu, danas preko 50% energije osiguravaju samo tri: riža, pšenica i kukuruz. Modernim oplemenjivanjem bilja također se smanjuje genetska raznolikost unutar sorata na tržištu. Poticanjem kupovine certificiranog sjemena dolazi do gubitka cijelog niza tradicijskih sorata. Procjenjuje se da je u posljednjih 100 godina izgubljeno čak 75% biljne genetske raznolikosti svijeta.

S obzirom na nagle promjene klime, kvalitete tla i sl. kojima svjedočimo, važno je očuvati što širi raspon genetskog materijala dostupan za oplemenjivanje bilja budućnosti. Zbog toga se mnogi poljoprivrednici i stručnjaci u svijetu i kod nas uključuju u razne formalne i neformalne programe očuvanja biljnih genetskih izvora.

Programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu

Od 2023. u Hrvatskoj se u sklopu Programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu provodi On-farm model čiji je cilj učiniti dostupnim dio biljnih genetskih izvora iz kolekcije Nacionalne banke biljnih gena. Banka gena u Hrvatskoj nije centralizirana nego ju čini 11 institucija i tri udruge. Čuva ukupnu genetsku raznolikost koju čine naše tradicijske sorte čiji su uzorci (primke) sakupljeni od poljoprivrednika diljem Hrvatske, te stare sorte koje su oplemenjivane ali su brisane sa sortne liste kao i divlje jestivo bilje i divlje srodnike kultiviranih vrsta.

U onfarm programu mogu sudjelovati poljoprivrednici koji imaju registriran OPG ili SOPG, a godišnje mogu preuzeti najviše 10 uzoraka. Sjeme dobivaju besplatno ali snose trošak dostave i potpisuju ugovor kojim jamče da će sjeme posijati i javiti povratnu informaciju o iskustvima uzgoja. Ukoliko su iskustva pozitivna, na svom gospodarstvu mogu nastaviti čuvati sjeme i koristiti sorte u proizvodnji. Detaljne informacije dostupne su u brošuri koja se može preuzeti na stranici https://hsep.hr/on-farm-model.

Trenutno je dostupno sjeme četiri sorte lucerne, četiri sorte graška, dvije sorte sikirice, četiri sorte ječma i dvije sorte pšenice. Radi se o sortama iz kolekcije Poljoprivrednog instituta Osijek. One su oplemenjivane ali su ih pred niz godina potisnule modernije sorte. Ipak, neke od njih imaju dobra svojstva u proizvodnji, posebno na manjim gospodarstvima.

Sorta Žitarka

Sorta pšenice ‘Žitarka’ primjerice bila je u upotrebi od 1985. Srednje je rana i polupatuljasta sorta visine stabljike oko 70cm. Daje dobre prinose, genetski potencijal rodnosti je 9t/ha. Tolerantna je prema niskim temperaturama, biljnim bolestima i gotovo ne poliježe pa ima potencijale i za ekološku proizvodnju. Slična svojstva ima i sorta Golubica, visokorodna i kvalitetna krušna sorta iz 1997.

Osvit i Mandatar

Sorte ‘Osvit’ i ‘Mandatar’ su sorte ozimog dvorednog golozrnog ječma. Tržište ječma ne prepoznaje ili teško prepoznaje golozrne forme iako ga proizvođači koji su sijali golozrni ječam i koristili ga u ishrani svinja traže ali zbog male potražnje, PIO nije mogao dugoročno financijski, organizacijski pratiti i podupirati sjemenarstvo ovih ječmova, pogotovo jer je zbog povećane stranooplodnje sjemenarstvo poželjno provoditi  u laganoj izolaciji u odnosu na pljevičaste forme ječma.  

Pan

‘Pan’ je sorta pivarskog ječma koja je od priznavanja 1983. godine do 1990 godine imala značajno mjesto u proizvodnji ječma u RH  i u ostalim područjima jugoistočne Europe, naročito u Makedoniji, BiH, Srbiji i Sloveniji. ‘Pan’ je sorta koja je podnosila gusti sklop, veliki broj klasova po m2 i  pokazivala je tolerantnost na rasprostranjene bolesti ječma naročito na pepelnicu i sivu pjegavost ječma. Odlikovala se krupnim, okruglastim zrnom s fino naboranim pljevicama te je pokazivala dobre parametre kvalitete slada. 

Rodnik

Sorta ‘Rodnik’ je od priznavanja 1986. godine do 1995  godine imala značajno mjesto u proizvodnji ječma RH te ostalim područjima jugoistočne Europe. Nije imala izuzetno visok koeficijent busanja ali se odlikovala visokim stupnjem produktivnog busanja i dobrom rodnošću.

Sorte lucerne

Sorte lucerne ‘Drava’, ‘Zdravka’, ‘Vuka’ i ‘Stela’ karakterizira visok prinos zelene mase i suhe tvari (sijena), tolerantnost na niske temperature, dugovječnost te visoka kvaliteta koja se odražava u prinosu bjelančevina.

Sorte stočnog graška

Sorte stočnog graška ‘Sponsor’, ‘Baccara’, ‘Hardy’ i ‘Erbi’ uzgajaju se za zrno, a osim upotrebe u stočarstvu, pogodne su i za ljudsku ishranu. Imaju vrlo jake vitice pa ih nije potrebno koliti.

Sikirice predstavljaju pomalo zaboravljene kulture Mediterana. Spadaju u mahunarke, izgledom podsjećaju na sitne kamenčiće, a okusom su slične grašku. Bogate su proteinima i ugljikohidratima ali ih treba dugo kuhati jer sadrže alkaloid latirin.

Prethodni članakPrijavite se na 26. savjetovanje uzgajivača ovaca i koza u RH  i 25. Izložbu hrvatskih ovčjih i kozjih sireva
Sljedeći članakSvečano otvoren Festival održivosti i konferencija o mediteranskoj poljoprivredi Dalmatinka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.