Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva:

U nekim smo područjima iznad prosjeka EU, u nekima ispod. Nacrt prijedloga Strategije digitalna Hrvatska do 2032. koji je na e-Savjetovanju daje jasan prikaz aktivnosti i projekata koje ćemo provesti kako bi Hrvatska postala uspješnija, produktivnija i još bolja za život svakog građanina. Svi su građani pozvani da daju svoje komentare, prijedloge i sugestije. Digitalizacijom će Hrvatska značajno unaprijediti svoje kapacitete i otvoriti razvojne perspektive.

Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine bazira se na pravovremenom informiranju i uključivanju šire javnosti. Sve kako bi svi građani mogli sudjelovati i dati svoje sugestije, prijedloge i komentare. Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD) zadužen je za izradu Strategije digitalne Hrvatske do 2032. godine. S konzultantskom tvrtkom Deloitte napravljen je Nacrt koji je na e-Savjetovanju.   

Digitalna transformacija proces je koji traje već jedno vrijeme. Tako danas više od 1.700,000 građana koristi platformu e-Građani koja postavlja nove standarde komunikacije između građana i javne uprave. U pogledu digitalne pismenosti, koja je uz povezivost ključni element za uspješnu digitalnu transformaciju, Hrvatska je iznad prosjeka. Pogotovo u svjetlu činjenice da su mladi u Hrvatskoj u toj kategoriji u samom vrhu EU-a.

Nije upitno da Hrvatska ima budućnost, naši mladi su iznadproječno digitalno pismeni i garancija da sve ovo što radimo danas ima smisla. Svi koraci koje ćemo napraviti u narednih nekoliko godina transformirat će Hrvatsku. Kroz digitalnu transformaciju postaviti će nove standarde komunikacije, poslovanja i učenja, navodi državni tajnik Bernard Gršić.

Područja u kojima smo ispod prosjeka EU, poput javnih usluga i povezivosti su izazovi za koje imamo jasan plan, ne samo kako nadoknaditi zaostatak nego i značajno popraviti poziciju Hrvatske.

-Upravo ova Strategija pruža odgovor na pitanje „što“ i „kako“. Koristim priliku da pozovem sve hrvatske građane da se uključe, predlože inicijative koje mogu ubrzati i poboljšati proces digitalne transformacije. Ovo je proces koji nema alternative. Njegov je cilj stvoriti prepostavke da budemo agilni, brzi i produktivni i na taj način da poboljšamo životni standard svih hrvatskih građana, napominje Bernard Gršić, čelni čovjek Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.

Nakon državnog tajnika medijima se obratio Gordan Kožulj, direktor Odjela za poslovnog savjetovanja u tvrtki Deloitte, koji je istaknuo:

-Ovom Strategijom želimo  postaviti prioritete javnih politika koje djeluje poticajno na tehnološki razvoj i inovacije, na digitalne kompetencije građana i povećanje broja stručnjaka u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama te na primjenu naprednih tehnologija u javnim i tržišnim djelatnostima. Želimo da Hrvatska 2032. godine bude zemlja digitalno i gospodarski konkurentnih poduzeća i digitalizirane javne uprave s personaliziranim javnim uslugama.

Zaključno, njegujući participativni model suradnje na izradi Strategije. Do sada je putem Stručne radne skupe i četiriju pod-skupina svoj doprinos sadržaju ove Strategiji dalo više od 100 predstavnika iz 41 organizacije. One obuhvaćaju državne institucije, akademsku zajednicu i privatni sektor. Putem e-savjetovanja omogućuje se i svima ostalim zainteresiranim građanima da se osvrnu na tekst nacrta Strategije prije finalizacije.

Savjetovanje je moguće pronaći na poveznici:
 
Nacrt prijedloga Strategije digitalne Hrvatske 2032

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članak0držan 183. seminar Europskog udruženja agrarnih ekonomista (EAAE)
Sljedeći članakHip hop banana
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.