Za sortu Kraljevina takav iskorak omogućit će projekt „Masovna pozitivna klonska selekcija sorte Kraljevina“ Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Zagrebačke županije, koji je predstavljen 19.2. u Svetom Ivanu Zelini.
U pozdravnom govoru, župan zagrebačke županije, Stjepan Kožić, pohvalio je dugogodišnji trud i znanje uloženo u ovaj projekt, kojim se želi omogućiti domaćim vinarima proizvodnja kvalitetnijih vina od sorte Kraljevina – hrvatske autohtone sorta vinove loze koja se pretežito uzgaja na području sjeverozapadne Hrvatske, a preporučena je sorta u podregiji Prigorje-Bilogora.
Projekt, koji je započeo još 2003. godine, predstavio je jedan od voditelja, prof.dr.sc. Edi Maletić, sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji je naglasio da će kao rezultat projekta, domaćim vinarskim proizvođačima biti dostupni zdravi i provjereni cijepovi sorte Kraljevina, s najpovoljnijim svojstvima, što će dovesti do kvalitetnije proizvodnje vina i veće konkurentnosti domaćih vinara.
No, kako je sve počelo ? U Prigorju sorta Kraljevina ima dugu tradiciju uzgoja, međutim uočena je velika varijabilnost biotipova unutar populacije. Poznato je kako kod dugotrajnog uzgoja neke sorte bez sustavne selekcije kod vegetativnog razmnožavanja dolazi do pojave unutarsortne varijabilnosti, najčešće je tomu razlog pojava mutacija koje mogu pozitivno ili negativno utjecati na gospodarski važna svojstva. Virusi i virusima slične bolesti imaju negativan utjecaj na proizvodne osobine vinove loze, a također mogu uzrokovati određenu varijabilnost unutar sorata, zbog čega se sanitarnom selekcijom genotipovi koji su zaraženi njima moraju isključiti iz daljnjeg razmnožavanja.
Klonska selekcija je proces kojim se nastoje izdvojiti genotipovi unutar sorte kod kojih je došlo do mutacija, koje su rezultirale u pozitivnoj promjeni nekih od gospodarski važnih svojstava.
Klonska selekcija Kraljevine započela je 2003. godine, a nakon provedene masovne pozitivne selekcije izdvojeni su genotipovi s najboljim svojstvima. Pedeset klonskih kandidata testirano je ELISA (Enzyme Linked Immuno Sorbent Assay) testom na prisutnost četiri gospodarski značajna, zakonom propisana virusa.
Analiza je pokazala odsustvo virusa kod 28 uzoraka, a od toga je 20 uključeno u daljnji postupak selekcije. U 2004., 2005. i 2007. godini provedena je detaljna ampelografska evaluacija klonskih kandidata, koja je uključivala analizu mehaničkog sastava grozda i bobice, uvometrijska istraživanja, te prinos grožđa i kakvoću mošta. Rezultati su pokazali značajnu varijabilnost kvalitativnih i kvantitativnih svojstava promatranih matičnih trsova, kao što su prinos po trsu, sadržaj šećera, kiselina i pH vrijednosti mošta, te masa grozda i bobice tijekom trogodišnjih ispitivanja. 4 klonska kandidata koji su pokazali najbolje rezultate i najmanju oscilaciju između pojedinih godina istraživanja izdvojeni su kao najperspektivniji za konačni cilj selekcije – prve klonove ove sorte.
No, projekt još nije do kraja gotov, jer će do 2019. g uslijediti registracija i priznavanje tih klonova na sortnu listu i omogućit će se masovnija proizvodnja virus free cijepova (plava etiketa) za širu vinogradarsku proizvodnju.
