Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u RH

Poljoprivredna proizvodnja se danas globalno ističe kao značajni izvor onečišćenja površinskih i podzemnih voda, što se prvenstveno odnosi na primjenu pesticida i gnojiva kao izvora hranjivih tvari. U većini država EU poljoprivreda je odgovorna za više od 50% ukupnog dušika otpuštenog u površinske i podzemne vode. Ako dospiju u podzemnu vodu, nitrati i ostaci pesticida ugrožavaju okoliš, a u vodi za piće i zdravlje ljudi.

Ulaskom u EU Republika Hrvatska je prihvatila i primijenila zakonodavstvo usklađeno s Okvirnom direktivom o vodama. Da bi se spriječila uznapredovala degradacija kakvoće vode uzrokovana nitratima iz poljoprivrede, Europska komisija je 1991. godine izdala Nitratnu direktivu (91/676/EEC). Sukladno tome, krajem 2012. godine donesena je Odluka o utvrđivanju područja ranjivih na nitrate u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, 130/12) za vodno područje rijeke Dunava i jadransko vodno područje. Zatim, prihvaćen je i I. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog porijekla i stupio je na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske EU.

Hrvatske vode Ugovorile su izradu znanstveno-stručnog projekta „Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u RH“ s konzorcijem koji čine Agronomski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera Osijek, OIKON i Hrvatski geološki institut Zagreb. Ciljevi projekta su bili sljedeći:
1. Definirati poljoprivredni prostor RH,
2. Procijeniti pritisak dušika i fosfora iz mineralnih i organskih gnojiva na području RH,
3. Analizirati potrošnju sredstava za zaštitu bilja na području RH,
4. Analizirati opterećenje površinskih i podzemnih voda iz stočarske proizvodnje,
5. Simulirati primjenu I Akcijskog programa zaštite vode od onečišćenja uzrokovanih nitratima iz poljoprivrede,
6. Analizirati poljoprivredu unutar županija i općina za procjenu pritiska na vode,
7. Definirati prirodnu ranjivost i osjetljivost tala na propuštanje onečišćivača iz poljoprivrednog zemljišta,
8. Analizirati iskustva država EU u provedbi Nitratne direktive,
9. Osvrnuti se na prethodno utvrđena ranjiva područja u RH,
10. Ocijeniti postojeći monitoring površinskih i podzemnih voda u RH, i
11. Predložiti budući Monitoring stanja vode u RH s obzirom na pritiske iz poljoprivrede.
Za izradu ovog dokumenta korišteni su svi raspoloživi podaci te su oni procesirani naprednim tehnologijama. Utvrđene su površine i način korištenja poljoprivrednog prostora u RH te su izrađene karta poljoprivrednih kultura na više razina: države, županije, općine. Takva dokumentacija objedinjena u GIS projektu sadrži više od 1,3 milijuna poligona. Po prvi put je tako u RH kvantificiran i analiziran poljoprivredni prostor po kultura. Nadalje, podaci o stočarskim farmama u RH prostorno su analizirani i uklopljeni u GIS bazu, a korišteni su i kao ulazni podaci za utvrđivanje pritisaka na vode. Podaci o potrošnji pesticida su također detaljno analizirani kao bitna podloga za identificiranje poljoprivrede kao izvora onečišćenja voda.

Konačno, izrađen je prijedlog novih lokacija koje bi trebale biti uključene u mrežu monitoringa uvažavajući kriterije definirane u studiji te je konačno dan prijedlog cjelovite mreže monitoringa površinskih i podzemnih voda u RH za praćenje utjecaja poljoprivrede na onečišćenje voda.

Ovaj dokument predstavlja jednu od temeljnih podloga i za izradu Plana upravljanja vodama u RH.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPredstavljanje projekta klonske selekcije sorte Kraljevina
Sljedeći članakKako započeti sa pčelama?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.