Vlada RH je sa današnje sjednice uputila u saborsku proceduru prijedlog zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG).

 

Ovim se zakonom po prvi puta utvrđuju uvjeti za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezanih dopunskih djelatnosti koje se obavljaju na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu kao organizacijskom obliku te prava i obveze nositelja OPG-a i članova OPG-a.

 

Cilj donošenja ovog zakona je definirati OPG kao prepoznatljiv organizacijski oblik poljoprivrednika u kojem se obavljaju gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti sa svrhom ostvarivanja dohotka ili dobiti proizvodnjom i prodajom proizvoda ili pružanjem usluga na tržištu.

Svrha je Zakona postupno usmjeriti OPG-ove profesionalizaciji, razvoju vlastitih kapaciteta u proizvodnji  i pružanju usluga. Zakonom se omogućava da proizvodni resursi OPG-a koji su neophodni za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i koji su glavni izvor sredstava za život budu zaštićeni od ovrhe kao imovina nužna za obiteljski život i stanovanje.

 

Kroz zakon se, primjerice, daje mogućnost da u radu na sezonskim i povremenim poslovima OPG-a smiju pomagati članovi najšire obitelji bez obveze zasnivanja radnog odnosa, a omogućit će se daljnje smanjenje administrativnih i fiskalnih barijera koje usporavaju razvoj OPG-a.

 

Napokon ćemo imati zakon koji će obiteljska poljoprivredna gospodarstva razlikovati od svih ostalih gospodarskih subjekata i koji će pomoći uređenju tržišta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Napravili smo propis koji će biti provediv u praksi i koji će imati pozitivne učinke na OPG-e i na cjelokupno gospodarstvo izjavio je ministar Tolušić te dodao Ovaj zakon će omogućiti OPG-ima proširenje djelatnosti i razvoj vlastitih kapaciteta u proizvodnji prehrambenih proizvoda te pružanju usluga. Cilj nam  je smanjiti administrativne barijere koje su kočile razvoj OPG-ova, zaštititi ih od ovrhe i motivirati da ostanu u područjima gdje žive i rade te ih postupno profesionalizirati u proizvodnom, poduzetničkom i tržišno orijentiranom smislu.

Prethodni članakUzgojne organizacije u stočarstvu sufinanciramo s 645 tisuća kuna
Sljedeći članakOPG i dopunska djelatnost
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.