Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici prihvatile nacrte konačnih prijedloga Zakona o šumama i Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori i uputila ih Hrvatskom saboru na usvajanje.

U odnosu na nacrte prijedloga koji su prošli prvo čitanje u Saboru u konačnom tekstu oba zakona ugrađeno je po nekoliko izmjena i dopuna iz kojih izdvajamo one najvažnije. 

 

Kod Zakona o šumama prihvaćen je prijedlog za većim stopama šumskog doprinosa, povećane su sa 3,5  i 5 posto na 5, odnosno 10 posto u odnosu na prodajnu cijenu proizvoda na panju. Sredstva iz doprinosa uplaćuju se na poseban račun svake jedinice lokalne samouprave na čijem je području obavljena sječa šume i koriste se namjenski. Cilj je da se vrijednost proizašla iz šumskog dobra reinvestira lokalno u izgradnju ili modernizaciju komunalne infrastrukture. Bit će donesen i podzakonski akt koji će regulirati način obračuna i postupak uplate doprinosa kako bi se postigla bolja kontrola uplata iz privatnih šuma koja je danas netransparentna.

 

Uvažavajući činjenicu da pojedine šume i šumska zemljišta imaju iznimnu važnost za neke lokalne sredine općinama i gradovima omogućeno je osnivanje vlastitih tvrtki kojima će, uz odluku Vlade RH, biti povjereno gospodarenje takvim urbanim šumama uz preuzimanje svih obveza koje zakon nalaže šumovlasnicima. Privatnim šumovlasnicima otvorena je mogućnost izdvajanja zemljišta koje je uključeno u Programe gospodarenja privatnim šumama, a u katastru po načinu uporabe nije određeno kao šuma ili šumsko zemljište, uz obvezu da ga u roku dvije godine privedu poljoprivrednoj namjeni.  Postupak obračuna i naplate naknade za općekorisne funkcija šuma ubuduće će provoditi Financijska agencija ( FINA).

 

Podsjećamo i na odluku zakonodavca da od obveze uplate OKFŠ-a izuzme 90 posto sadašnjih obveznika (obrti, mikro i mali poduzetnici) čiji godišnji prihod/primitak ne prelazi tri milijuna kuna.  

 

U konačnom prijedlogu Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK), koji Vlada šalje na usvajanje u Sabor, ključni naglasak stavljen je na obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG).Za njih je uvedeno obvezno članstvo, temeljem nedavno usvojenog Zakona o OPG-u, dok je obrtima i pravnim osobama ostavljena opcija, da pored obveznog članstva u vlastitim komorama, mogu postati i dobrovoljni članovi.  Iznos mjesečne/godišnje članarine i model plaćanja utvrdit će Skupština HPK-a, no maksimalan iznos članarine bit će na razini od 72 kune godišnje. Hrvatska poljoprivredna komora obavezna je donijeti novi statut te provesti izbore  najkasnije do kraja 2018. godine, kako bi svi članovi mogli izaći na izbore i birati svoje predstavnike ili biti izabrani za tijela Komore.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakEuropska komisija objavila reformski paket Zajedničke poljoprivredne politike
Sljedeći članak15 milijuna kuna za dobrobit životinja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.