Potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić posjetio je Petrinju danas, 5. studenog 2018. godine gdje se sastao s gradonačelnikom grada Petrinje Darinkom Dumbovićem s kojim je obišao svinjogojsku farmu Željka Horvata, uzgajivača Banijske šare.

Ministar Tolušić uručio je Rješenje o priznavanju nove izvorne i zaštićene pasmine pod nazivom Banijska šara. Time je Banijska šara, uz Crnu slavonsku svinju i Turopoljsku svinju, postala treća priznata zaštićena pasmina svinja u Hrvatskoj. Postupak priznavanja započela je Udruga uzgajivača svinja Banijska šara, a stručno Povjerenstvo je nakon razmatranja svih činjenica i okolnosti zaključilo da su zadovoljeni svi uvjeti uvrštavanja Banijske šare na Popis pasmina, sojeva i hibrida domaćih životinja koje se uzgajaju u Republici Hrvatskoj i Popis izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja.

Izvorne i zaštićene pasmine svinja su jedinstveno genetsko nasljeđe koje je stvarano stotinama godina te je njihovo očuvanje značajno s povijesnog, gospodarskog, kulturnog i znanstvenog stajališta. Povijesno gledano, uzgojno područje Banijske šare svinje bilo je vezano uglavnom uz područje Banovine i dijelove Lonjskog polja. Karakteristika vanjštine pasmine je prisutnost nepravilnih crnih šara razbacanih po tijelu životinje koje se jasno odvajaju od ostatka tijela koji je prekriven bijelom i dio sivom dlakom. Karakterističan je oblik i položaj ušiju, klopav do poluklopav te usmjerenost prema naprijed.

„Od danas imamo novu zaštićenu izvornu pasminu svinja u Hrvatskoj. Trenutno imamo nešto više od stotinjak grla, ali znam da će ovo priznavanje ohrabriti naše uzgajivače da se odluče baš za ovu domaću pasminu. Činjenica da je ova pasmina stoljećima opstala na području Sisačko-moslavačke županije puno govori o predanosti ovdašnjih ljudi u očuvanju tradicije i domaće proizvodnje. Čestitam im i želim puno uspjeha u unaprjeđenju proizvodnje. „ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić u Petrinji.

Uzgajivači Banijske šare od iduće godine mogu zatražiti potporu na Jedinstvenom zahtjevu za izravna plaćanja, u okviru mjere 10 „Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja“ koja za uvjetno grlo rasplodne svinje iznosi 200 eura.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNewsletter 20/2018
Sljedeći članakPrilog broja: Uzgoj gljiva – prilika za poljoprivrednike
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.