Zagreb, 28. svibnja 2015. – Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić proglasio je elementarnu nepogodu za cijelo područje Samobora i dio općina Pisarovina (Kupska ulica, k.o. Donja Kupčina, Pisarovina i Lijevo Sredičko) i Rugvica (k.o. Hrušćica, Okunšćak, Rugvica, Oborovski Novaki, Oborovo, Leprovica i Ježevo) nastalu od 22. do 24. svibnja 2015. godine uslijed poplava, odnosno obilnih kiša.

Velika količina oborina uzrokovala je nastanak bujica, otvaranje klizišta, plavljenje i oštećenje kuća i ostalih objekata; oštećenje i urušavanje makadamskih prometnica te su poplavljene poljoprivredne površine i poremećen život ljudi na navedenom području.

Nakon Županove Odluke o proglašenju elementarne nepogode, povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda dužna su odmah, a najkasnije u roku od 8 dana nakon nastanka elementarne nepogode, izraditi Izvješće s procjenom ukupne štete te ga dostaviti Županijskom povjerenstvu koje će potom zbrojene podatke dostaviti Državnom povjerenstvu. Također, Grad Samobor i općine Pisarovina i Rugvica dužne su od ukupno procijenjene štete u Registar šteta u poljoprivredi unijeti procijenjenu poljoprivrednu štetu.

Prethodni članakBumbari za oprašivanje biljaka
Sljedeći članakOvršni postupak banke
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.