Značaj i uloga proizvođačkih organizacija na razini EU pa tako i u Hrvatskoj je sve veći. Proizvođači se sve teže nose s poremećajima na tržištima kao i s konkurencijom otvorenog europskog tržišta. Udruživanjem u proizvođačke organizacije proizvođači jačaju svoju poziciju u pregovorima prema otkupljivačima i trgovcima, lakše nabavljaju repromaterijal, a zajedničkim aktivnostima poput marketinga, skladištenja, pakiranja i prodaje smanjuju troškove te lakše i jednostavnije nastupaju na tržištu. Udruživanjem povećavaju konkurentnost, podižu kvalitetu svojih proizvoda i usvajaju dobru poljoprivrednu praksu u području zaštite okoliša. Važno je da sami proizvođači prepoznaju svoj interes u udruživanju u proizvođačku organizaciju.

 

Kako bi motivirala proizvođače da krenu u postupak osnivanja proizvođačkih organizacija, Europska unija preko Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) kroz mjeru 9 „Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. potiče osnivanje i administrativno vođenje proizvođačkih organizacija, čiji je godišnji iznos potpore do naviše 750.000,00 HRK, što znači da u periodu od pet godina, koliko najduže iznosi period sufinanciranja za ovu vrstu potpore, proizvođačke organizacije mogu ostvariti potporu do najviše 3.500.000,00 HRK. Iznos potpore određuje se u skladu s godišnjom vrijednosti utržene proizvodnje pa tako:

 

1.      prva rata iznosi 10% od godišnje vrijednosti utržene proizvodnje ali ne više od 750.000,00 HRK uz godišnje izvješće o provedbi aktivnosti iz poslovnog plana.

2.       druga rata iznosi 9% od godišnje vrijednosti utržene proizvodnje ali ne više od 750.000,00 HRK uz godišnje izvješće o provedbi aktivnosti iz poslovnog plana

3.      treća rata iznosi 8% od godišnje vrijednosti utržene proizvodnje ali ne više od 750.000,00 HRK uz godišnje izvješće o provedbi aktivnosti iz poslovnog plana

4.       četvrta rata iznosi 7% od godišnje vrijednosti utržene proizvodnje ali ne više od 750.000,00 HRK uz godišnje izvješće o provedbi aktivnosti iz poslovnog plana

5.       peta rata 6% od godišnje vrijednosti utržene proizvodnje ali ne više od 750.000,00 HRK.

 

Peta rata isplatit će se nakon što se administrativnom kontrolom i kontrolom na terenu potvrdi da su ciljevi iz poslovnog plana realizirani u cijelosti. U ovom programskom razdoblju na raspolaganju nam je 8,8 milijuna eura za ovu mjeru.

 

U Republici Hrvatskoj trenutno ima sedam priznatih proizvođačkih organizacija, tri u sektoru voća i povrća, a tri u sektoru mljekarstva i jedna u sektoru govedarstva.

 

Agencija za plaćanja objavila je natječaj http://www.apprrr.hr/mjera-9—uspostava-proizvodackih-grupa-i-organizacija-2076.aspx na koji se mogu prijaviti proizvođačke organizacije priznate u razdoblju od 1. siječnja 2014. godine do 31. prosinca 2020. godine u bilo kojem sektoru poljoprivredne proizvodnje u rangu mikro, malih i srednjih poduzeća. Za ovaj natječaj osigurano je 18,7 milijuna kuna. Na natječaj se ne mogu prijaviti proizvođačke organizacije koje su korisnici potpora temeljem Pravilnika o priznavanju i potporama za početak rada proizvođačkih organizacija (»Narodne novine«, br. 81/15, 97/15, 100/15, 101/15 i 124/15).

 

U pravnom smislu proizvođačka organizacija može biti poljoprivredna zadruga, udruga, društvo s ograničenom odgovornošću, dionička društva i slično. Sva dokumentacija koja je javno dostupna i koju izdaje nadležno ministarstvo, proizvođačka organizacija nije dužna dostaviti kao što su: dokaz kojom Proizvođačka organizacije potvrđuje da su nositelji proizvoda s oznakom kvalitete ili  Izvadak iz Registra udruga izdan od strane nadležnog ureda državne uprave ukoliko je organizacijski oblik proizvođačke organizacije udruga i Izvadak iz Sudskog registra izdan od Trgovačkog suda ili Javnog bilježnika ukoliko je organizacijski oblik proizvođačke organizacije  trgovačko društvo ili zadruga.

 

Isti dokumenti su javno dostupni na mrežnim stranicama nadležnih ministarstva i nadležnih državnih institucija.

 

Proizvođačka organizacija u obvezi je izraditi poslovni plan za petogodišnje razdoblje koji dostavlja Ministarstvu na odobravanje. Odabrani ciljevi iz poslovnog plana moraju se realizirati u periodu od pet godina od dana odobrenja poslovnog plana a oni su:

1. prilagodbu proizvodnje i proizvoda zahtjevima tržišta

2. zajedničko plasiranje proizvoda na tržište uključujući pripremu za prodaju, centralizaciju prodaje i ponude kupcima na veliko

3. zajednička pravila o proizvodnji, posebno u pogledu ubiranja plodova i dostupnosti i

4. razvoj poslovnih i marketinških vještina te olakšavanje inovativnih procesa.

 

Prihvatljivi troškovi su: administrativni troškovi, troškovi najma, režija i uređenja uredskog prostora, troškovi (koncentriranja proizvoda) udruženog stavljanja na tržište (plasiranja) proizvoda vlastitih članova, troškovi pripreme proizvoda za prodaju, objedinjavanje ponude, prodaje i opskrbu kupaca na veliko, kupnja informatičke opreme i tehnologije, trošak bruto plaća zaposlenih djelatnika kao i troškovi zajedničkog nastupa na tržištu proizvođačke organizacije.

 

Skrećemo pozornost da je Ministarstvo poljoprivrede nedavno objavilo Pravilnik o izmjenama Pravilnika o provedbi mjere M09 »Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija« i Pravilnik o izmjeni Pravilnika o provedbi Podmjere 6.1. »Potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima«, Podmjere 6.2. »Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima« i Podmjere 6.3. »Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava« u okviru Mjere M06 »Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja« koji propisuju da se natječaji objavljuje na internetskim stranicama Agencije za plaćanja (www.apprrr.hr), Ministarstva poljoprivrede (www.mps.hr) i Programa ruralnog razvoja.(www.ruralnirazvoj.hr).

 

Najavio sam da ćemo maksimalno olakšati procedure za povlačenje sredstava iz EU, a ovo je samo jedna od mjera kojima smo unaprijedili sustav. Izmjenama pravilnika omogućili smo brže i jeftinije provođenje natječaja. Pratite objave na našim mrežnim stranicama i pripremajte projekte. Ĺ˝elja nam je da sve informacije uvijek dobijete na jednom mjestu i u pravo vrijeme“, izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRegistracija više obrta
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Vinko Mikšić
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.