Zagreb, 22. prosinca 2014. – Ministarstvo poljoprivrede izdalo je Rješenje kojim se Poljoprivrednoj zadruzi „Zagrebački voćnjaci“ iz Rakitovca priznaje status prve proizvođačke organizacije za voće i povrće u Republici Hrvatskoj. Ovim priznanjem PZ „Zagrebački voćnjaci“, koja broji 21-og člana koji proizvode jabuke, kruške, breskve, nektarine, šljive i jagode, moći će aplicirati za maksimalan iznos bespovratnih sredstava iz Operativnog fonda Europske unije.

 

Proizvođačke organizacije pravne su osobe koje se osnivaju s ciljem planiranja proizvodnje, koncentracije ponude i plasmana proizvoda, optimiziranja troškova proizvodnje, promicanja okolišno prihvatljive prakse i tehnike te promicanja poboljšanja kvalitete proizvoda. Također, temeljem Pravilnika o proizvođačkim organizacijama, propisano je da proizvođačka organizacija mora ostvariti godišnji promet u iznosu od najmanje 5 milijuna kuna te imati najmanje 5 stalnih članova.

 

PZ „Zagrebački voćnjaci“ predali su Zahtjev za priznavanjem proizvođačke organizacije u veljači 2014. godine, a važan preduvjet za odobravanje tog statusa bio je i postojanje odgovarajuće infrastrukture za prihvat, skladištenje, certificiranje, pakiranje i distribuciju voća i povrća. U Zagrebačkoj županiji potrebna infrastruktura osigurana je kroz „Distributivni centar za voće i povrće d.o.o.“ osnovan 2008. godine od strane Županije, Grada Velike Gorice i PZ-om „Zagrebački voćnjaci“. „Vjerujemo kako će postojanje Distributivnog centra za voće i povrće kao i ovo priznavanje PZ „Zagrebački voćnjaci“ kao proizvođačke organizacije potaknuti dugo očekivanu međuregionalnu suradnju u sektoru proizvodnje i prodaje voća i povrća u Republici Hrvatskoj, ali i šire“ smatra Hrvoje Bunjevac, direktor Distributivnog centra za voće i povrće d.o.o.

 

Ovim priznanjem, PZ-u „Zagrebački voćnjaci“ omogućen je dodatni pristup Potporama za proizvođačke organizacije iz Operativnog fonda Europske unije, koje za članove proizvođačke organizacije iznose do 70% bespovratnih financijskih sredstava, a mogu doseći i 90% u slučaju da proizvođači, primjerice, koriste obnovljive izvore energije. Usporedbe radi, pojedinačni proizvođači, koji nisu članovi proizvođačkih organizacija, mogu ostvariti potpore u maksimalnom iznosu od 50% bespovratnih sredstava.

 

Inače, oformljivanje proizvođačkih organizacija uobičajena je praksa u zemljama Europske unije te se putem njih, u skladu sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom, isplaćuje većina potpora za sektor proizvodnje voća i povrća. Vodeći europski primjer osnivanja proizvođačkih organizacija i povlačenja sredstava iz EU fondova za potrebe proizvodnje voća i povrća je Republika Poljska u kojoj je registrirano čak 237 proizvođačkih grupa i organizacija koje okupljaju više od 6 tisuća članova.

Prethodni članak3,25 milijuna kuna iz IPARD-a za izgradnju objekta u sustavu krava- tele
Sljedeći članakProizvodnja maka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.