U Europskoj uniji čak je 17,4 milijuna ljudi zaposleno je u sektorima koji imaju dodir s bioekonomijom. Ukupno bioekonomija stvara oko 657 milijardi eura dodane vrijednost EU gospodarstva. Dodana vrijednost po zaposlenom u biogospodarstvu Hrvatske, prema procjeni iznosi između 18.000 i 20.000 eura po zaposlenom. Čak 38 posto dodane vrijednosti bioekonomije se ostvari u sektoru proizvodnje hrane, pića i duhana, 32 posto u poljoprivredi, te oko 9 posto u proizvodnja od drva i proizvodnji namještaj. Istaknuto je to na dvodnevnoj radionici „Lanci vrijednosti u bioekonomiji“. Radionica u Osijeku o bioekonomiji organizirana je od strane Osječko- baranjska županija, Hrvatska poljoprivredna komora i Energetski institut Hrvoje Požar.

U mapiranju potencijala rasta kroz tranziciju na kružnu i održivu bioekonomiju, kroz BIOEASTsUP projekt, teritorijalni kapital Panonske Hrvatske se istaknuo kao najperspektivniji, s bazom znanja u Osječko-baranjskoj županiji kao nositelja razvoja zelene tranzicije. Ambicija Europske unije da postane klimatski neutralna do 2050., daje posebnu priliku poljoprivrednim proizvođačima i industriji kako da se kroz prilagodbu, ali i energetsku neovisnost mogu otvoriti brojne mogućnosti našim poljoprivrednim proizvođačima. Iz tog razloga, cilj ove radionice bio je da se prikažu konkretne mogućnosti razvoja bioekonomije kroz kaskadno korištenje biomase, razvoj vrijednosnih lanaca i financiranje u okviru dostupnih fondova kako bi se osnažila konkurentnost poljoprivredne i šumarske proizvodnje.

-Hrvatska bi Vlada uskoro trebala donijeti odluku o početku izrade Strategije biogospodarstva. Njom će se definirati okvirni obuhvat strategije, razdoblje za koje se donosi. Definirati će se i tijela  državne uprave koja će sudjelovati u izradi nacrta Strategije biogospodarstva. Donošenje odluke o osnivanju povjerenstva za izradu Strategije biogospodarstva se očekuje u rujnu ili listopadu, izjavio je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak.

Strategija bi trebala definirati kako osigurati prehrambenu sigurnost; održivo upravljati prirodnim resursima; smanjiti ovisnost o neobnovljivim resursima; smanjiti utjecaj na klimatske promjene i povećati prilagodbu na klimatske promjene; povećati konkurentnost EU i stvoriti nova radna mjesta. Tema biogospodarstva obuhvaćena je već sada u RH u strateškim dokumentima iz različitih područja (istraživanja, energetika, klima, poljoprivreda). Također i kroz lokalne i regionalne inicijative (LAG-ovi, ova radionica), malo i srednje poduzetništvo, istraživački projekti, javno financiranje iz različitih fondova.

-Zbog covid krize, rasta cijena u cijelom lancu proizvodnje hrane te rata u Ukrajini, usmjerenost na korištenje biomase za proizvodnju energije je od izuzetnog značaja za poljoprivredne proizvođače; oni na ovaj način mogu povećati svoj dohodak i prihode. Vjerujemo da će i kroz različite EU projekte poljoprivrednicima biti osigurana obilna sredstva za proizvodnju energije iz biomase. Također da će imati koristi u budućem razvoju svojih gospodarstava, kazao je Mato Brlošić član UO Hrvatske poljoprivredne komore.

Stručnjaci iz područja bioekonomije se slažu kako su narušeni lanci opskrbe zbog COVID i rata u Ukrajini, kao i rast cijena energenat. Zatim rast cijena sirovina i gotovih roba te narušena prehrambena sigurnost čak i u razvijenim zemljama svijeta; sve to otežava razvoj ovog profitabilnog sektora. Ipak vjeruju kako je ovako veliki izazov ujedno i prilika za bioekonomiju, izjavio je dožupan Osječko-baranjske županije, Josip Miletić.

Kroz kružnu ekonomiju moguće je povećati prihode i do 100% primarnog proizvoda, te smanjiti rizik ovisnosti o primarnom proizvodu. Klimatske promjene povećavaju rizik prinosa, povećavaju cijenu proizvodnje; kupci su danas spremni platiti do 29,5% više za proizvod od proizvođača koji se aktivno uključio u održivost i zdravlje planeta. Čak 63% milenijalaca je spremno platiti više za održivi proizvod, dok će 33% milenijalaca izabrati radije održivi proizvod od alternative. Najviše kupaca koji će odabrati radije održivi proizvod dolazi iz: Austrije (42%); Italije (41%); Španjolske (35%), Njemačke (34 posto), izjavila je Biljana Kulišić iz EI Hrvoje Požar.

 -Poljoprivredna biomasa je lokalno dostupan i značajan resurs, ali ipak nedovoljno istražen i iskorišten energent. Zelena energetska zadruga (ZEZ) kao partner u AgroBioHeat projektu ima za cilj pokrenuti implementaciju poboljšanih i tržišno spremnih rješenja upotrebe poljoprivredne biomase za grijanje u Europi s partnerima projekta.  Iskorištavanjem energije iz biomase možemo doprinijeti postizanju europskih energetskih i klimatskih ciljeva. U isto vrijeme možemo promicati ruralni razvoj i kružnu ekonomiju. Prema istraživanju koje smo sproveli na 900 hrvatskih građana u ožujku 2021.g.; 70-ak posto ih prepoznaje i pozitivno percipira agrobiomasu kao izvor energije. Tek će 4% koristi, istaknula je  voditeljica projekta Agrobioheat Lucija Nađ iz Zelene energetske zadruge (ZEZ).

Bioekonomija je alat u borbi protiv demografskih promjena. Dunavska regija susreće se s velikim sociološkim promjenama, naročito vezanih uz demografske promjene. Mladi napuštaju ruralna područja zbog boljih mogućnosti zapošljavanja u urbanim sredinama. Za oživljavanje ruralnih područja i aktiviranje potencijala potreban je pristup. On uključuje participativno upravljanje i aktivaciju institucionalnih kapaciteta, kazala je Ana Dijan, Project Manager CROATIAN WOOD CLUSTER.

Ona dodaje kako se u tom procesu koncept kružne bioekonomije koristi kao alat; on može poduprijeti regionalni razvoj, odnosno osigurati tranziciju gospodarstva. Ono je temeljeno na fosilnim gorivima, prema gospodarstvu koje koristi biološke resurse u održivoj proizvodnji. Dugoročni cilj je unaprijediti socio-ekonomski status regija, doprinijeti zaštiti okoliša, klime i resursa, kao i unaprijediti daljnji razvoj ruralnih područja.

Za uspješnost cijelog procesa potrebno je uključiti sve interesne skupine, zainteresiranu javnost, akademsku zajednicu, predstavnike industrije te donositelje odluka. Oni do rješenja trebaju doći formirajući novi ekosistem koji će zajednički donositi odluke i osmišljavati projekte kroz suradnju ruralnih i urbanih područja te uzimajući u obzir načela kružne bioekonomije, zaključeno je na radionici.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje