-Nove europske ribarske mjere definirane Uredbom o uspostavi fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu iz srpnja prošle godine potvrda su izloženosti sektora ribarstva klimatskim promjenama i potrebe iznalaženja načina za što održivije gospodarenje ribljim staništima i resursima kako bismo ih u budućnosti mogli koristiti, uvodno je rekla predsjednica Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir na tematskoj sjednici gdje se raspravljalo o stanju u sektoru ribarstva.
Ona je podsjetila na procjene stručnjaka. One govore o mogućem porastu temperature Jadranskog mora od 1,6 – 2,4° C do 2070. To će utjecati na migraciju morskih organizama, posebice škampa i oslića u dublje vode i povećati broj stranih invazivnih vrsta. Petir je upozorila da su sve riblje vrste u Jadranu u stanju prekomjernog izlova. Dodatni problem predstavlja starost ribolovne flote. Zato je transformacija ribarskog sektora nužnost. Mjerama iz Operativnog programa ribarstva za razdoblje od 2021 – 2027. treba poticati održivo ribarstvo i generacijsku obnovu.
Petir je pozitivnom ocijenila mjeru Vlade Republike Hrvatske o zamrzavanju cijene plavog dizela. Izrazila je očekivanje da resorno Ministarstvo reagira s financijskom pomoći kako bi se ublažio udar na ribare uzrokovan porastom cijene energenata. Uz navedeno je podsjetila kako Hrvatska, s 20 kg potrošnje ribe po glavi stanovnika još uvijek nije dosegnula europski prosjek od 24%. Unatoč činjenici da cijena ribe nije rasla, ona je većini građana i dalje preskupa.
Vlada osigurala više od 200 milijuna kuna pomoći za sektor ribarstva
Državni tajnik Šime Mršić rekao je kako su ribolovni resursi na Mediteranu dovedeni do granice neodrživosti zbog prelova koji se odvijao desetljećima. Sada štetu trpe sve flote, a sama obnova stokova je višegodišnji proces. U tom smislu podsjetio je na primjer uspješnog upravljanja u Jabučnoj kotlini, u kojoj je vidljiv proces oporavka stokova. Kroz 36 mjera iz važećeg Operativnog programa odobreno je preko 3000 projekata. Ugovorenost je na razini od 90%, a isplaćenost na razini od 50%. Kroz razne mjere pomoći Vlada Republike Hrvatske osigurala je više od 200 milijuna kuna za sektor ribarstva.
Mršić je najavio i uvođenje novih mjera u Operativnom programu. Njime bi se financiralo uvođenje proizvoda ribarstva i akvakulture u ishranu školske i vrtićke djece. Zatim sufinanciranje izgradnje tvornica za riblju hranu i tvornica za preradu ribljeg otpada i nusproizvoda. Ovaj program prošao je konzultacije s Europskom komisijom. Očekuje se službeno podnošenje Programa Europskoj komisiji na usvajanje nakon službenog podnošenja Sporazuma o partnerstvu. Ministarstvo će od Komisije zatražiti odobrenje za isplatu interventne pomoći hrvatskih ribarima iz državnog proračuna s iznosom od 50 milijuna kuna.
Ante Mišura, ravnatelj Uprave za ribarstvo predstavio je glavne karakteristike hrvatskog ribarskog sektora i ključna ulaganja koja se planiraju za naredno programsko razdoblje. Priobalni ribolov čini 86% flote, 2% iskrcaja i 15% vrijednosti s ukupno 9,3 milijuna eura ukupne vrijednosti iskrcaja u 2020. godini. Koćarski ribolov obavlja se u skladu s Višegodišnjim planom upravljanja za demerzalne vrste u Jadranu prema kojemu teret smanjenja snose flote odgovornije za stanje resursa.
Temeljem istoga, hrvatskoj floti određeno je smanjenje od 3,6%, talijanskoj 9,4%, a albanskoj 2,8%. Za plivićarski ribolov GFCM višegodišnji plan upravljanja usvojen je 2021. godine, a istim je uvažen hrvatski zahtjev za postupnim smanjenjem i fleksibilnošću za mješovite ulove, kao i maksimalno godišnje smanjenje od 10% u narednom periodu. Mišura je rekao kako je primjetan trend rasta količine i vrijednosti u sektoru akvakulture, a Nacionalnim planom razvoja akvakulture kao ključni ciljevi identificirani su povećanje proizvodnje i jačanje sektora akvakulture, te obnova ruralnog i obalnog gospodarstva.
U raspravi je vanjski član Odbora za poljoprivredu, Petar Baranović upozorio kako je dio brodova u ribarskoj floti stariji od 70 godina. Zbog osiguranja standarda i sigurnosti na brodovima nužno je osigurati potporu za osuvremenjivanja ribarskih plovila, kao i za nabavku novih brodova.
U posljednej vrijeme nije napravljen niti jedan ozbiljniji ribarski brod!
–Od samostalnosti Hrvatske je proveden samo jedan ozbiljan flotni program (2007.godine). Njime se uz potporu HBOR-a i kroz državne subvencije pomoglo sektoru ribarstva, rekao je Baranović. Dodao je kako poslovanje u ribarstvu mora biti u skladu s raspoloživim resursima. Rekao je i kako u posljednje vrijeme nije napravljen niti jedan ozbiljniji ribarski brod, a što utječe i na vitalnost sektora. Predložio je da Odbor razmotri mogućnost posredovanja prema Europskoj komisiji kako bi ih se upozorilo na potrebu osiguranja europskih sredstava za osuvremenjivanje ribarskih plovila.
Predstavnica Hrvatske gospodarske komore, Krstina Mišlov rekla je kako je prosjek starosti brodova u Republici Hrvatskoj 40 godina. Hrvatska ribarska flota uzor je mnogim mediteranskim zemljama. Dodatna sredstva osigurana su u važećem Operativnom programu. Samo u Zadarskoj županiji izgrađeno je 11 objekata koji se bave preradom ribe. Mišlov je stava kako bi ribari i sami trebali ulagati u svoje brodove. Europskim pravilima ograničeni smo u korištenju europskih sredstava za nabavku novih brodova i zamjenu motora. U tom je smislu potrebno dodatno zagovaranje financiranja ovih aktivnosti na europskoj razini.
Robert Momić iz Ceha za ribarstvo Hrvatske obrtničke komore rekao je kako je oko 2400 obrta u RH registrirano za ribarsku djelatnost. 30% ukupnih ribarskih troškova čini cijena goriva. Pohvalio je ograničavanje cijene plavog dizela na 6,50 kn. Iako, za koćarski je ribolov jedino cijena od 5 kn rentabilna za poslovanje. Pohvalio je i dodatnu potporu Ministarstva poljoprivrede u iznosu od 50 milijuna kuna za ribarski sektor.
Žurno je potrebno pronaći rješenje kojim bi se spriječilo daljnje brisanje brodica. Do sada je izbrisano preko 29 000 brodica koje ne plaćaju naknadu za sigurnost prometa iz Registra plovila. Ponovni upis nije moguć i zato je predloženo da se ove odluke povuku. Pohvalio je nove mjere u Operativnom programu. Rekao je kako će poticaji za osiguranje plovila, mjera za mlade ribare i mjera za povećanje potrošnje ribe u javnim ustanovama biti od pomoći sektoru ribarstva.
Nataša Abramović iz Hrvatske poljoprivredne komore rekla je kako predstavnici Komore nisu bili uključeni u postupak izrade Operativnog programa. Također, čini se da je veći dio potpora usmjeren prema velikim korisnicima, a slatkovodno ribarstvo je podzastupljeno u mjerama potpore. Od 2015 – 2020 primjetan je trend pada proizvodnje u slatkovodnoj akvakulturi, izloženi su nelojalnom uvozu iz Bosne i Hercegovine, a javlja se i problem pretfinanciranja pri aplikaciji za projekte. Rješenje vidi u uključivanju HBOR-a i HAMAG-a u ove postupke kako bi se spriječilo daljnje zatvaranje pastrvskih ribnjaka. Veliki i mali uzgajivači trebali bi više surađivati i međusobno si pomagati. Sve kako bi zajednički odgovorili na klimatske i tržišne izazove.
Ljubomir Kolarek rekao je kako je važno promijeniti percepciju javnosti o potrebama ribarskog sektora i osigurati potporu sektoru. Goran Ivanović rekao je kako je probleme sektora ribarstva potrebno riješiti kroz partnerski odnos s nadležnim ministarstvom, stručnom i znanstvenom javnošću.
-Europska uredba propisuje mogućnost zamjene ili osuvremenjivanja glavnog ili pomoćnog motora plovila, rekla je Marijana Petir. Upitala je zašto tu mogućnost koju nam europska Uredba daje ne koristimo. Uz mjere pretfinanciranja rekla je kako je Odbor u nekoliko navrata inicirao ovu raspravu. Od strane nadležnih ministarstava nije bilo pozitivnog odjeka zbog loših iskustava provođenja te mjere u nekim drugim sektorima.
Istaknula je da se ribari žale kako ih se kontrolira “vojnom opremom”. Upitala je i o razlozima zbog kojih je gotovo 12% trenutne omotnice namijenjeno mjerama kontrole i provedbe. Isti iznos planiran je i za naredno programsko razdoblje. Rekla je kako je do sada veći dio europskih sredstava bio usmjeren u izgradnju infrastrukture, kontrolu i provedbu, obustavljanje ribolovnih aktivnosti. Izrazila je nadu da će doći do zaokreta u programiranju mjera. Sve kako bi se osiguralo više potpore malim i srednjim ribarima koji su čuvari obalnih i otočnih područja. U tom smislu upozorila je i na nužnost iznalaženja supstituta za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti.
Zatražila je i informaciju o procjeni broja budućih korisnika prava kupnje plovila za mlade ribare i planiranom iznosu potpore. Također i načinu realizacije i budućim korisnicima sredstava namijenjenih prioritetu akvakultura, prerada i tržište. Pozitivnim je ocijenila novu mjeru za povećanje potrošnje ribe u javnim ustanovama. Zbog predstavki koje je Odbor zaprimio postavila je upit o izmjenama Zakona o morskom ribarstvu.
U narednom razdoblju intenzitet potpore za male ribare 100%
Ante Mišura odgovorio je da su ribari u važećem programskom razdoblju ostvarivali potporu za 6 mjeseci privremene obustave ribolovnih aktivnosti. U narednom razdoblju ova potpora će se isplaćivati za 12 mjeseci. Rekao je kako su u RH četiri velike tvrtke koje se bave ribolovom i akvakulturom. Ostalo su srednje i male tvrtke. Rekao je kako je intenzitet potpore za male ribare do sada bio 80%. U narednom razdoblju biti će 100% za brodove u priobalnom ribarstvu, te je osigurano i uvođenje financijskih instrumenata za potporu.
Potpora mladim ribarima definirat će se u skladu s potrebama. U slatkovodnom ribarstvu očekuje se povećanje proizvodnje zbog svih do sada provedenih aktivnosti. Gašenje ribolovnih aktivnosti dijelom je uvjetovano i povećanjem ribarske flote u prethodnim razdobljima. Do ulaska u EU Republika Hrvatska je davala potporu za sporohodne motore, no isto, sukladno europskim pravilima više nije moguće. Susjedne države nabavku novih brodova financiraju iz nacionalnih sredstava. Tijekom ove godine pristupit će se izmjeni Zakona o morskom ribarstvu, odgovorio je Mišura..
Odgovarajući na pitanje o mogućnostima zamjene motora na plovilima, Irena Jahutka iz Ministarstva poljoprivrede odgovorila je kako je mjera ograničena. U njoj mogu sudjelovati samo ona plovila koja su u ravnoteži između raspoloživih resursa i kapaciteta. Plivarice i koćarice to nisu, te je isto vezano i uz smanjenje kapaciteta plovila. Do sada su provedena tri natječaja za ovu namjenu s 30%tnim sufinanciranjem.
Snimka sjednice dostupna je na priloženoj poveznici https://www.youtube.com/watch?v=Ldv_mFpmt5k
