Ovogodišnje istraživanje donijelo je napredak za industrijsko pivo koje preferira 76% konzumenata piva. To je za 4% više nego prije tri godine. Dok je craft pivo prvi izbor za 9% potrošača kojih je istodobno 2% manje.

Uoči ljetne sezone, a naročito ako je riječ o godini kada se održava neko veliko nogometno natjecanje, vrlo je oportuno vrijeme kada se može doći do pravih i iskrenih stavova “pivopija” o tome kako i koliko konzumiraju ovo popularno piće te koje su im omiljene varijacije kojih iz godine u godinu ima sve više.

Zanimljivo je pritom da je općenito pitanje o konzumaciji pokazalo značajan pad. Naime, dok je u istraživanju iz 2021. bilo 79% konzumenata piva, taj je broj u ovoj godini pao na 71%.

Smanjen je i broj svakodnevnih konzumenata, s 10% na 6%. Dok je broj onih koji pivo piju nekoliko puta tjedno ostao na 26%, a nešto manjih 20% ovo piće konzumira jednom tjedno u obje promatrane godine. Četvrtina konzumenata, njih 25%, pivo pije nekoliko puta mjesečno te ih je 2% više nego 2021. Za 3% je rastao i broj onih koji pivo piju jednom mjesečno pa ih je sada 12%. Svaki deseti konzument popije pivo nekoliko puta godišnje (10% u obje godine).

Konzumacija piva kod kuće (svoje ili kod prijatelja, rođaka) najčešće je mjesto gdje se pije pivo. To kao svoj odgovor ističe 65% ispitanih konzumenata piva (2% više nego u prethodnom istraživanju). Isto toliko je rasla i konzumacija izvan kuće (kafić, pivnica, restoran i sl.) gdje pivo pije 22% njih. Da podjednako konzumiraju i kod kuće i izvan kuće ističe pak 13% konzumenata te ih je 5% manje nego 2021.

Jedno od osobito zanimljivih pitanja je konzumacija piva velikih proizvođača tzv. industrijskog piva u odnosu na konzumaciju piva craft pivovara. Ovogodišnje istraživanje donijelo je napredak za industrijsko pivo koje preferira 76% konzumenata piva. To je za 4% više nego prije tri godine. Dok je craft pivo prvi izbor za 9% potrošača te ih imamo 2% manje nego u ranijem istraživanju. Da piju podjednako i industrijsko i craft pivo kaže 15% potrošača piva, što je 2% manje nego u 2021.

Lager ili pilsner povećao je svoju prednost te je najpopularnija vrsta piva koju preferira 73% konzumenata ili 5% više nego u prethodnom istraživanju. Daleko na drugom mjestu je pivo s voćnim okusom (radler) koje preferira 12% potrošača u obje promatrane godine. Jednako tako nije bilo promjena ni kod konzumacije ale piva koje preferira 6% potrošača. Pivo se često dijeli i po boji pa smo upitali i za konzumaciju tamnog piva čija je popularnost u zadnje tri godine pala s 9% na 4%, dok je pšenično pivo ostalo na 4% udjela. Bezalkoholno pivo preferira svega 1% konzumenata piva.
Istraživanje su tijekom travnja 2024. proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana RH starijih od 16 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.
izvor: Ja TRGOVAC
Prethodni članakSjajan uspjeh- Enosophia na Decanter World Wine Awards
Sljedeći članakNemate dovoljno ruku u vinogradu -rješenje i strojeve imaju stručnjaci u Agrosadu!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.