Nastavno na izjave slovenskog ministra poljoprivrede Dejana Židana koje mogu dovesti u zabludu domaće proizvođače vina Teran i cijelu hrvatsku javnost, u nastavku dajemo sljedeće pojašnjenje:

 

Ministar Židan izjavio je da očekuje skoro rješavanje pitanja korištenja naziva Teran u njihovu korist.

 

Iz kontakata s predstavnicima Europske komisije, kao i iz posljednjeg dopisa Europske komisije od 5. rujna 2016. godine, razvidno je da izjave slovenskog ministra nisu utemeljene.

 

Prema posljednjim informacijama, našim naporima da se pitanje naziva Teran riješi doprinio i sastanak ministra Romića s povjerenikom Hoganom u kolovozu ove godine.

 

U spomenutom dopisu Europske komisije iskazuje se razumijevanje za važnost koju ovo pitanje ima za Hrvatsku i za hrvatske proizvođače te navodi kako je Komisija veoma detaljno proučila sve okolnosti.

 

U našim nastojanjima za postizanje rješenja možemo računati na punu suradnju Komisije, koja se zalaže za rješenje koje će zaštititi interese hrvatskih vinara i koje bi istovremeno otklonilo moguće zablude potrošača u vezi vina koja nose naziv Teran.

 

U svjetlu svega navedenog vidljivo je kako nisu utemeljene izjave slovenskog ministra Židana, dane na marginama poljoprivrednog sajma u Radgoni 23. kolovoza 2016., kako će otvoreno pitanje korištenja naziva vina Teran biti uskoro riješeno u slovensku korist.

 

Ministarstvo poljoprivrede će ustrajati na rješenju pitanja naziva Terana na korist hrvatskih vinara, što je i njegova obveza obzirom na važnost ove sorte za Istru i Hrvatsku u povijesnom, agronomskom, gospodarskom i političkom kontekstu.

 

Ministarstvo poljoprivrede će nastaviti i otvoreno je za dijalog sa svim uključenim stranama, pri čemu će iskoristiti sve pravne mogućnosti koji mu stoje na raspolaganju.

Prethodni članakMilijun kuna iz IPARD-a za ruralni turizam u Istarskoj županiji
Sljedeći članakNove isplate za 78 malih poljoprivrednika
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.