Veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede provodi službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene/sigurnosti hrane na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti hrane životinjskog podrijetla. To znači da inspekcija kontrolira hranu životinjskog podrijetla – od farmi i proizvodnje mesa preko prerade do maloprodaje. U 2017. godini veterinarska inspekcija uzorkovala je ukupno 5.018 uzorka mesa, od kojih su 123 bila nesukladna, što čini 2,4% od ukupnog broja uzetih uzoraka.

 

Kod nesukladnih rezultata pretraživanja mesa, veterinarski inspektori su proveli ciljanu službenu kontrolu u objektu u kojem je izvršeno uzorkovanje te propisali korektivne mjere poput revizije procedura samokontrole proizvodnje i higijene u objektu kod subjekta u poslovanju hranom te pojačane kontrole dobavljača.

 

Ukoliko se hrana nesukladna na kriterij sigurnosti nalazi na tržištu i dostupna je krajnjem potrošaču pokreće se sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF sustav), hrana se opoziva s tržišta, te se o nesukladnosti obavještava javnost. Po nesukladnom nalazu kriterija higijene procesa proizvodnje, a hrana potječe iz zemalja članica ili trećih zemalja, veterinarski inspektor pokreće RASFF sustav obavijesti kako bi obavijestilo nadležno tijelo zemlje članice ili treće zemlje, koje po zaprimljenoj obavijesti provodi kontrolu u objektu u svojoj zemlji.

 

Ove godine s tržišta je povučeno 50-ak nesukladnih prehrambenih proizvoda, od kojih se u 40% slučajeva radilo o Salmonelli  i to  najviše u piletini. Kontrolama je primjerice utvrđen i povećani sadržaj sulfita u škampima, akrilamida u keksu, povećane količine teških metala u ribi te drugih okolišnih kontaminanata koji se mogu naći u prehrambenom lancu.

 

Naše inspekcije su stalno na terenu, kontroliraju zdravstvenu ispravnost, sljedivost i označavanje hrane, ali i savjetuju subjekte u poslovanju hranom. Cilj nam je podići ukupnu razinu sigurnosti hrane i razinu povjerenja potrošača u sustav kontrole i u naše proizvođače hrane. Da bismo konzumirali sigurnu hranu svi moramo dati svoj maksimum – proizvođači u proizvodnom procesu, trgovci pravilnim uvjetima čuvanja hrane, a potrošači odgovornim i informiranim pristupom izjavio je ministar Tomislav Tolušić te dodao „kontrole se nastavljaju, a u proračunu za iduću godinu osigurali smo 13 milijuna kuna više za inspekcijske poslove Ministarstva poljoprivrede.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNewsletter 23-24/2017
Sljedeći članakKako riješti problem octikavosti voćnih masulja?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.