Hrvatski sabor izglasao je danas Zakon o zaštiti životinja s 113 glasova za i 3 suzdržana nakon što je prihvaćen prijedlog Vlade o amandmanima. Ovime Hrvatska nakon 10 godina ima Zakon o zaštiti životinja koji ju svrstava u europski vrh brige o životinjama.

 

Javnosti najzanimljivija odredba novog Zakona je zabrana usmrćivanja napuštenih životinja i osnivanje najmanje jednog „no kill“ skloništa na području svake jedinice područne (regionalne) samouprave u kojem je osigurano najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje, a sve jedinice lokalne samouprave obvezne su sudjelovati u financiranju osnivanja i rada skloništa.

 

Zakon predviđa i kontrolu populacije „neželjenih“ pasa kao i bolji nadzor nad uzgojem pasa pa očekujemo da će se broj napuštenih pasa smanjiti i da će većina postojećih skloništa moći prihvatiti sve napuštene životinje i zadovoljiti sve propisane standarde.

 

Svima nam je u interesu da se svaka napuštena životinja udomi i dobije odgovarajuću veterinarsku skrb, a krajnji cilj je da se maksimalno smanji broj napuštenih životinja.

 

U odnosu na stari Zakon, radi zaštite i dobrobiti životinja propisane su daljnje zabrane neodgovarajućih postupanja prema životinjama:

– držanje u zatočeništvu dupina i ostalih morskih sisavaca iz porodice Cetacea, osim u svrhu liječenja, oporavka i zbrinjavanja,

– spolni odnos čovjeka i životinje, kao i s tim izjednačeni postupci ili bilo kakvi drugi postupci sa životinjama radi zadovoljavanja spolnih potreba čovjeka,

– čupanje perja živoj peradi,

– pucanje u životinje bez obzira na vrstu oružja ili sprave za pucanje, osim za potrebe omamljivanja ili usmrćivanja životinja te u svrhu zaštite sigurnosti ljudi i životinja,

– bacanje petardi na životinje ili drugih pirotehničkih sredstava,

– korištenje za rasplod životinja koje nisu spolno zrele i koje nisu završile svoj rast, životinja nakon odbijanja mladunčadi koje se još nisu oporavile te korištenje bolešću iscrpljene, ozlijeđene ili prestrašene životinje,

– korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma (samaraši), osim u teško pristupačnim područjima gdje to nije moguće bez korištenja kopitara,

– držanje i korištenje  divljih životinja u svrhu prikazivanja javnost, osim u zoološkim vrtovima,

– izlaganje pasa s kupiranim ušima i repovima, osim lovačkih pasa,

– držanje u zatočeništvu medvjeda, osim u zoološkim vrtovima i skloništima.

 

Hvala svima koji su dali svoj doprinos ovom Zakonu. Broj glasova kojim je usvojen najviše govori o konsenzusu koji je postignut s ciljem zaštite životinja.“ – izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

Prethodni članakProblem s legalizacijom
Sljedeći članakOvog vikenda “Dani hrane i tradicijskih proizvoda”
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.