U trenucima u kojima je domaća hrana u posebnom fokusu, u istarskom Svetom Petru u Šumi održano je 2. nacionalno ocjenjivanje kobasica i salama. Na ocjenjivanje je prijavljeno 123 uzorka odabranih kobasica i salama najviše kvalitete iz svih dijelova Hrvatske, ali i susjedne Slovenije.  Ocjenjivanje osam definiranih kategorija kobasica i salama ističe se svojom visokom profesionalnošću i stručnošću te je veliki izazov za sve proizvođače vrhunskih kobasica, neovisno o njihovoj veličini proizvodnje i regiji iz koje dolaze.

Belje se na njemu ove godine prvi puta predstavilo sa svojom Kulenovom sekom Crna slavonska. 

Prvi puta smo na ocjenjivanje u Svetom Petru u Šumi poslali Kulenovu seku Crna Slavonska i dobili šampionsku titulu, ponosno ističe Mirabela Opančar, voditeljica proizvodnje suhomesnatih trajnih kobasica i slanina u Belju.

Iako smo jedan od najvećih proizvođača tradicionalnih delicija u Hrvatskoj kod nas se sve radi na tradicionalni način. Puno je ručnog rada, čime postižemo premium kvalitetu proizvoda. Imamo vlastitu proizvodnju crnih slavonskih svinja na prostoru Parka prirode Kopački rit. Tako kontroliramo cjelokupni proces od sirovine najviše kvalitete do tradicionalnog dimljenja na drvetu bukve. Ponosni smo na ovu nagradu jer s njom rušimo barijere između velikih i malih proizvođača. S ovom nagradom pokazujemo kolika je posvećenost kvaliteti vrhunske hrane u Belju, zaključuje Opančar.

Općina Sveti Petar u Šumi dugi niz godina je i organizator sajma S klobasicom u Europu.

„Ocjenjivanje kobasica i salama” dio je našeg velikog projekta S klobasicom u Europu koji smo pokrenuli prije deset godina i u sklopu kojeg smo izgradili i hrvatsku kuću od kobasica ili kako ju mi lokalno zovemo Hiža od klobasic, u kojoj imamo senzorni laboratorij i dvoranu namijenjenu upravo za ocjenjivanja kvalitete kobasica i salama. Kroz sve naše projekte ističemo značaj kobasica u hrvatskoj gastronomiji i važnost njihove daljnje promocije, istaknuo je dr. sc. Mario Bratulić, načelnik općine.

 class=
Prethodni članakPrijavite se za sudjelovanje na radionicu o prelasku na ekološku poljoprivredu
Sljedeći članakNatječaj za europske ekološke nagrade i eko proizvođače otvoren do 8. lipnja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.