Sastanak o stanju u mliječnom sektoru s ministrom poljoprivrede prof.dr.sc Davorom Romićem i suradnicima, u Ministarstvu poljoprivrede 02.03.2016. – zabilješka
Teška i gotovo ne izdrživa kriza na tržištu mlijeka ovih je dana dosegla vrhunac snižavanjem otkupne cijene, što će dodatno smanjiti broj obiteljskih gospodarstava, uzgojnih i proizvodnih životinja, te količine mlijeka proizvedene u domaćim štalama.

Iz Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život zato je nedavno upućen dopis javnosti s pozivom na uzbunu a od proizvođačkih organizacija u sektoru mlijeka i većeg broja udruga proizvođača mlijeka i uzgajivača goveda zatražen je sastanak s ministrom poljoprivrede. Tijekom dvaju sastanaka 02.03.2016. s ministrom i njegovim timom, uz sudjelovanje predstavnika ostalih proizvođača, Proizvođačka organizacija UPOCentar-Simentalac i Proizvođačka organizacija Drava-Sava predstavile su hitne mjere za ublažavanje krize (spas sektora), a onda i za trajnije uređenje tržišta mlijekom i mliječnim proizvodima u Hrvatskoj.

Te su mjere i dio programa Udruge Život koji bi trebao sustavno i trajno riješiti nagomilane probleme u mliječnom sektoru koji se već godinama talože i osiromašuju zajednicu.

U raspravi i doradi prijedloga na spomenutim sastancima mogli smo se osvjedočiti da se Ministarstvo poljoprivrede sada želi aktivno uključiti u rješavanje problema po uzoru na praksu u zemljama EU. HITNO-SADA: Od Vlade RH se traži:

1. Žurna i prioritetna isplata izravnih potpora (svih kategorija) proizvođačima mlijeka odmah po prihvaćanju državnog proračuna.

2. Žurna isplata pomoći mliječnom sektoru odobrene iz EU i povećana sredstvima iz državnog proračuna.

3. Žurna odluka Vlade RH o prepuštanju PDV-a u cijeni mlijeka proizvođačima mlijeka

4. Žurno! Jasna i transparentna provedba ugovornih odnosa na tržištu mlijeka RH propisana od Ministarstva poljoprivrede na osnovu obveza prema EU Uredbi 1308/2013 Paralelno sa HITNIM aktivnostima:

1. Pokrenuti aktivnosti inspekcijskog nadzora s težištem na kvalitetu mlijeka i mliječnih proizvoda na policama trgovina i o tome redovno izvještavati javnost

2. Uvesti Pravila o deklariranju proizvoda na policama koja jasno upućuju na sadržaj i kvalitetu proizvoda, ali i njegovo podrijetlo. Treba provjeriti proces izdavanja znaka „Mlijeko s hrvatskih farmi“: Pravilnik o kakvoći svježeg sirovog mlijeka nije se mijenjao od 2000. g.

3. Izraditi Kodeks dobre trgovačke prakse Dodatno predlažemo ovom prilikom; da mljekare koje imaju problema sa viškom uskladištenih proizvoda temeljem Uredbe o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda (1308/2013) zatraže pomoć države kroz mjeru potpore privatnom skladištenju (odjeljak 3 Uredbe) i da za vrijednost te pomoći proporcionalno održe cijenu mlijeka kod proizvođača. Ovo bi omogućilo da se iskaže dobra volja u solidarnom rješavanju problema između prerađivača i proizvođača.

Tijekom sastanka istaknuta je potreba ispravljanja pogreški kod: – Dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta stočarima – Provedbe programa ruralnog razvoja – Isplata zaostalih, a Zakonom utvrđenih, potpora iz 2012. godine

Prethodni članakKako razdvojiti frakcije kod destilacije?
Sljedeći članakProizvođači voćnog i loznog sadnog materijala, 2015. godina
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.