Sve one koje zanima priroda, rad u vrtu i ekologija i ima interesa za život pčela ili ste
oduševljeni pčelinjim zajednicama i njihovim zajedništvom – prijavite se
!

 

Škola je pozitivan primjer prakse koji odgovara na potrebe važnosti otvaranja raznovrsnih mogućnosti za cjeloživotnu edukaciju za rad i zapošljavanje. Više od deset godina djeluje Pčelarska škola u Hrvatskoj pod vodstvom prof. dr. Nikole Kezića, a od 2015, godine otvorena pod nazivom: INKLUZIVNA pčelarska škola za konvencionalno i ekološko pčelarstvo. Riječ je o inkluzivnoj edukaciji, gdje su osobe s invaliditetom raznih vrsta oštećenja samo neki od polaznika Škole,  ali je zato Škola prilagođena za njih. Kao oblik cjeloživotnog obrazovanja za zanimanje pčelar kroz ovu se Školu nudi mogućnost da osobe s invaliditetom sudjeluju u otvaranju nekih novih ideja za hobi, rad i zapošljavanje. Korist je to za osobe s invaliditetom koji kroz pčelarstvo dobivaju bolju sliku o sebi, stječu više samopouzdanja, motivaciju i društvenu aktivaciju. Mogućnost pčelarenja u invalidskim kolicima godinama promovira pčelarka mr. sc. Jadranka Luketa-Marković – članica Udruge za promicanje istih mogućnosti.

Zagrebačka pčelarska škola već četvrtu godinu, pa i ove se školske godine 2018./2019. otvorena je pod nazivom: Inkluzivna pčelarska škola za konvencionalno i ekološko pčelarstvo. Udruženi: Udruga za promicanje istih mogućnosti (UPIM), Pčelarska udruga Propolis, Hrvatska udruga pčelara Pčelinjak i pčelarska udruga Ulište u suradnji s Edukacijsko rehabilitacijskim fakultetom i Prometnim fakultetom organiziraju pčelarsku školu na Sveučilišnom kampusu Borongaj za školsku godinu 2018./2019. Nastava iz pčelarstva provodi se prema verificiranom programu, koji je dobio pozitivno mišljenje Agencije za obrazovanje i suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta a provodi ga Srednja škola Bedekovčina. Edukaciju provode vrhunski stručnjaci iz područja pčelarstva na čelu s umirovljenim profesorom Agronomskog fakulteta prof. dr. Nikolom Kezićem, Dr. sc. Majom Dražić i drugim vrsnim stručnjacima u ovom području. Teoretski dio nastave održava se jednom tjedno (SRIJEDOM) po četiri školska sata tijekom zimskih mjeseci u Sveučilišnom kampusu Borongaj, Paviljonu 70, dvorana 1, koja je pristupačna i osobama u kolicima. Praktični dio nastave održavati će se subotom na pčelinjaku, u proljeće 2019., kada se pčelinje zajednice budu mogle otvarati i pregledavati. Za praktični dio nastave polaznici Škole imaju mentore koje sami odaberu a osobe s invaliditetom mogu provoditi uz asistenciju mr. sc. Jadranke Luketa Marković, iskusne pčelarke u invalidskim kolicima. Škola je otvorena za studente i nastavnike suradnih fakulteta u Sveučilišnom kampusu, kao i sve zainteresirane, a početak Škole i prvo upoznavanje planirano je za 17. listopad 2018.  kada bi se lagano krenulo u zanimljivu priču pčelarstva. Plan je Školu proširiti diljem Hrvatske.

Pčelarstvom se osobe mogu baviti od razine hobija do potpuno profesionalne orijentacije te se time otvaraju nove mogućnosti cjeloživotnog obrazovanja za rad i zapošljavanje. Hrvatski zavod za zapošljavanje je uveo zanimanje pčelar u popis zanimanja za prekvalifikaciju. Pčelarenje je modularno i može se prilagoditi od jedne do deset košnica, te i najmanji broj košnica može stvoriti zadovoljstvo i okupaciju a omogućuje razvoj od hobija do profesionalne aktivnosti. Ova edukacija daje temeljno znanje, podlogu gdje se dalje kroz rad usavršava – što je i misija ove Škole. Završetkom programa osposobljavanja dobiva se uvjerenje – kvalifikacija pčelar/pčelarka.

Moguće je organizirati tzv. „vrtić“ za pčelare – kao probni rad u pčelinjaku, a  u svrhu kratkog testiranja interesa, upoznavanja s pčelama i kako se zaštititi, informiranja o načinu stjecanja podloge teoretskog znanja iz pčelarenja u odgovarajućim uvjetima.

Sve one koje zanima priroda, rad u vrtu i ekologija i ima interesa za život pčela ili ste oduševljeni pčelinjim zajednicama i njihovim zajedništvom – prijavite se!

Kontakt osoba je prof. dr. sc. Nikola Kezić  ( nikola.kezic@zg.t-com.hr ) 

Prethodni članakKako se razmnožavaju crni ribiz i josta?
Sljedeći članakInicijativa za spas tradicijskog ribolova u Parku prirode Lonjsko polje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.