Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir komentirala je najavu slovenskoga ministra poljoprivrede Dejana Židana o održavanju okrugloga stola uz degustaciju terana u Bruxellesu kojom slovenska strana želi dokazati da oni imaju ekskluzivno pravo na korištenje naziva teran za vino koje proizvode od sorte refošk. „Zabrinjavajući su pritisci slovenskih dužnosnika na svim razinama kojima svjedočimo i ovih dana, kao i najava organiziranja degustacije terana u Bruxellesu sljedećega tjedna, a u svrhu pritiska na Europsku komisiju“, rekla je Petir. Ona upozorava da predstavnici slovenskih vlasti na sve moguće načine vrše pritisak na Europsku komisiju te pokušavaju zaustaviti donošenje delegiranoga akta kojim bi se regulirala uporaba naziva teran za hrvatske proizvođače vina te je o tome obavijestila i hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede.

Petir podsjeća da je rješenje Europske komisije kojim će se hrvatskim proizvođačima vina omogućiti korištenje naziva teran doneseno bez ikakvih pritisaka s hrvatske strane i da za njega postoji standardna i propisana procedura kojom se Europska komisija vodi pri donošenju odluka poštujući snagu argumenata koje države članice dostavljaju u svojim podnescima. 

„Moram ponoviti kako je teran sorta koju su pri Međunarodnoj organizaciji za lozu i vino u Parizu registrirale i Italija i Hrvatska“, rekla je Petir. „Prema tome, nije opravdano da ono što je na svjetskoj razini registrirano kao sorta, Slovenija automatizmom koristiti kao ime i da pri tome priječi drugima korištenje tog imena u plasiranju njihovih proizvoda na tržište. I Hrvatska i Slovenija i Italija članice su te međuvladine organizacije“, naglašava Petir.

Korištenje naziva sorte koja je identična nazivu zaštićene oznake izvornosti za vino omogućeno je EU pravilima pod ograničenim uvjetima i ta se praksa koristi u svim EU zemljama koje proizvode vino. To znači da se može u potpunosti zaštiti geografsko podrijetlo i tehnologija proizvodnje, ali ne i naziv sorte koja uspijeva i u drugim zemljama u mjeri da se druge ograničava u korištenju toga naziva. 

I sam povjerenik Phil Hogan komentirajući za slovenske medije odluku Europske komisije rekao je da se Hrvatskoj prijedlogom delegiranog akta o teranu odobrava izuzetak u označavanju vina koje se u Istri proizvodi od sorte teran, a ništa se ne mijenja u pogledu zaštite slovenskog terana kao vina s geografskim podrijetlom s Krasa, te je dodao da je u Europskoj uniji odobreno više od 50 slučajeva takvih izuzetaka u zaštiti vinskih sorti, a u nekim slučajevima i u korist Slovenije.

 

G.L.

Prethodni članakDodatak na mirovinu zbog bolesti
Sljedeći članak14. maslina Split i 3. Intrada Split 2017.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.