Koliko često na putovanjima vidite prekrasne biljke i neodoljive rascvjetane grane koje poželite u vlastitom vrtu ili na balkonu? Mnogi će zaista i pokušati doma donijeti biljku za posaditi ne znajući da takvim postupcima ugrožavaju zdravlje biljaka, a u konačnici i ljudi.

Jako često se s egzotičnim biljkama mogu donijeti štetni organizmi koji nisu uobičajeni za postojeći eko-sustav. Oni mogu napraviti značajne štete na drugim biljnim ili životinjskim vrstama. 

Ovo je razlog zašto se Hrvatska prvi put pridružila europskoj kampanji #PlantHealth4Life. Kampanju su pokrenuli  EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane), Europska komisija i njihovi partneri u državama članicama EU-a. Nositelj kampanje u Hrvatskoj je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu koja je zanimljivom radionicom predstavila ključne poruke i pojmove kampanje.

Biljke čine 80 % hrane koju jedemo i čiste zrak koji udišemo. Međutim, to nije sve: zdrave biljke znače dobar poljoprivredni prinos, što utječe na dostupnost hrane, kao i njenu cjenovnu pristupačnost. Zbog klimatskih promjena i ljudskih aktivnosti, kao što su trgovina i putovanja, biljke su izložene velikom pritisku. Širenje štetnika i bolesti bilja može imati razorne gospodarske i ekološke posljedice. U Hrvatskoj svake godine pronalazimo nove, strane vrste kukaca, uzročnika biljnih bolesti ili štetnih biljaka.

Neke od njih su karantenske, no neke nisu pa prolaze nezapaženo dok ne počnu činiti štete. Te strane vrste mogu uzrokovati velike gubitke u domaćoj poljoprivredi, šumarstvu i okolišu. Međutim, mnogi europski i hrvatski građani još uvijek nisu dovoljno osviješteni o tome zašto je zdravlje bilja važno. Cilj kampanje #PlantHealth4Life jest podići kolektivnu svijest o rizicima za zdravlje bilja i o ulozi koju svatko od nas treba imati u zaštiti bilja.

Hrvatska se danas bori s azijskom strizibubom, zlatnom žuticom vinove loze, trnovitim štitastim moljcem, pajasenom, octenom mušicom ploda, palminom pipom, hrastovom mrežastom stjenicom i drugim štetnim organizmima, koji su u našu zemlju uspjeli ući i u njoj se više ili manje proširiti. Zato je ova kampanja važna i zato apeliramo na aktivnu ulogu svih građana u savjesnom postupanju u kontekstu putovanja i potencijalnog prijenosa biljaka i organizama, izjavio je povodom predstavljanja kampanje Krunoslav Karalić, zamjenik ravnateljice HAPIH-a.

Biljke koje uvozimo moraju imati fitosanitarni certifikat

Poruke ove kampanje važne su i trebale bi doći do svih koji vole putovati izvan granica Lijepe naše. Također i do svih koji se vole baviti uzgojem bilja. Važno je educirati i djecu i mlade koji danas u ranim godinama otkrivaju ljepote vrtlarstva. Sve veća pojava malih urbanih vrtova također upozorava na važnost edukacije i prevencije. Sve kako bi se spriječilo širenje potencijalno štetnih organizama.

-Apelirala bih na sve da u svom vrtu sade zdravi materijal. Svi volimo egzotične biljke koje lijepo izgledaju. Ipak, one mogu predstavljati rizik jer se često nabavljaju od dobavljača koji ne uzgajaju bilje sukladno fitosanitarnim zahtjevima. Kad nabavljamo bilje iz trećih zemalja važno je da ima odgovarajuću dokumentaciju (fitosanitarni certifikat). Certifikat jamči da je bilje uzgojeno prema standardima Europske unije, kazala je Marijana Kelava, voditeljica Odjela za biljno zdravstvo, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Zato je važno biljke i sjeme kupovati u ovlaštenim trgovinama koje za svaku biljku imaju biljnu putovnicu. Biljna putovnica pokazuje zdravstvenu ispravnost bilja. Na predstavljanju kampanje #PLantHealth4Life posjetitelji su mogli iskusiti i naučiti složiti svoj mali biljni terarij, ekosustav koji poštuje biljnu raznolikost i ispravnost jer biljke su najljepši ukras našim domovima i znatno utječu na kvalitetu našeg života.   Aktivnosti svakog pojedinog Europljanina ključne su za održavanje zdravlja bilja. Posjetite web stranicu kampanje #PlantHealth4Life  i otkrijte kako možete zaštititi zdravlje bilja. Ondje se nalaze resursi dostupni na svim jezicima EU-a, uključujući materijale za medije, objave na društvenim mrežama koje možete dijeliti na svojim kanalima i videozapise.

Foto: Biljana Šimić

Prethodni članakHitni zahtjevi Odbora za ratarstvo
Sljedeći članakOpćina Fužine: neodoljivo putovanje u prošlost i vinski okusi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.