Isplata izravnih plaćanja poljoprivrednicima za proizvodnu 2016. godinu započinje sutra, 22. studenog 2016. godine i to isplatom proizvodno vezane potpore za voće, a do 28. studenog isplatit će se i osnovno, zeleno i preraspodijeljeno plaćanje u ukupnom iznosu od 806 milijuna kuna (50 milijuna kuna više nego lani).

 

Isplatu će primiti oko 100.000 poljoprivrednih gospodarstava, a novac povlačimo iz Europskog fonda za garancije u poljoprivredi. Kada završi ova avansna isplata poljoprivrednicima, a nakon usvajanja Državnog proračuna za 2017. godinu – svi poljoprivrednici će unaprijed dobiti informaciju koliko ih izravnih plaćanja očekuje u 2017. godini.

 

„Ova isplata ide prvo na račune naših voćara, jer oni su pretrpjeli najveću štetu od proljetnog mraza, a do kraja tjedna isplatit ćemo i preostale poljoprivredne proizvođače.“– izjavio je ministar Tolušić.

 

Prema informativnom izračunu izravnih plaćanja i pod uvjetom da zadovolje sva propisana pravila, hrvatski će voćari za cijelu proizvodnu 2016. godinu prosječno dobiti oko 2.200 kuna po hektaru te dodatnih 1.300 kuna po hektaru proizvodno vezane potpore za voće. Ako imaju ekološku proizvodnju voća dodatno će im se isplatiti 5.530 kuna po hektaru, a za održavanje ekstenzivnih voćnjaka još 2.940 kuna. Voćari koji imaju proizvodnu u područjima s prirodnim ograničenjima dobit će između 620 i 1.720  kuna po hektaru, ovisno o lokaciji na kojoj se nalazi njihovo gospodarstvo.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPatke iz free range uzgoja
Sljedeći članakKojim kategorijama se ne obustavlja isplata mirovine?
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.