26. siječnja obilježava se Svjetski dan obrazovanja o zaštiti prirode. Povodom Svjetskog dana obrazovanja o zaštiti prirode, koji se obilježava još od 1972. godine, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF objavila je priručnik „Kako se pripremiti za boravak u prirodi“.

-Istraživanja pokazuju kako je učenje izvan učionice, koje je jedna od ključnih odrednica obrazovanja za zaštitu prirode, potiče unutrašnju motivaciju za učenje kod djece i mladih. To je ključni faktor koji doprinosi boljim akademskim postignućima i razvijanju samostalnosti. Kako bi boravak u prirodi bio opušten, a u isto vreme i fokusiran na određenu temu, važno je uložiti malo vremena i u njegovu pripremu. Dobra priprema nam daje osjećaj sigurnosti, opuštenosti i omogućuje da svoju pažnju usmjerimo prirodnom okruženju u kom se nalazimo, da ga istražujemo i upoznajemo“, objašnjava koordinatorica za edukaciju u WWFAdria Jovana Dragić May.

Ovaj se dan obilježava kako bi se ukazalo na značaj obrazovanja koje omogućuje pojedincima istraživanje stanja prirode, identificiranje ekoloških problema i aktivno uključivanje u njihovo rješavanje. Obrazovanje o zaštiti prirode stvara ekološki osviještene i aktivne građane koji se zalažu za očuvanu i zdravu prirodu. To je jedan od razloga što je WWF Adria još 2016. godine počela provoditi edukaciju na temu zaštite prirode, kroz Akademiju za prirodu i stručne obuke s odgajateljima i nastavnicima.

Značaj obrazovanja na ovu važnu temu prepoznat je i na globalnom nivou, zbog čega je UNESCO odredio da ekološko obrazovanje mora biti osnovna komponenta nastavnih planova i programa do 2025. godine.

Prethodni članakGospodarski list slavi 180 godina postojanja!
Sljedeći članakZagrebačka županija – gotovo 4 milijuna kuna za programe u kulturi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.