Trgovina divljim vrstama jedna je od najunosnijih aktivnosti organiziranog kriminala na svijetu i izravno utječe na stanje našeg planeta, ali i na naše zdravlje. Današnji Svjetski dan divljih vrsta obilježava se pod sloganom „Šume i egzistencija: održivost ljudi i planeta“ čime se želi naglasiti središnja uloga šuma, šumskih vrsta i njihovih ekosustava za održavanje egzistencije stotina milijuna ljudi diljem svijeta, s osobitim naglaskom na lokalnim zajednicama koje imaju snažne povijesne veze sa šumskim područjima, kao i onima u blizini šuma.

Obilježavanje ovog dana idealna je prilika i za promišljanje o uspostavljanju održivog modela suživota ljudi i prirode u skladu s ciljevima održivog razvoja UN-a. Trgovina divljim vrstama spominje se u više ciljeva i zato je potrebno utjecati na donositelje odluka da usvoje participativne pristupe utemeljene na dokazima. Tako bi se osiguralo da buduća uporaba i trgovina divljim vrstama bude sigurna, ekološki održiva i socijalno pravedna.

-Surađujući s državnim odvjetnicima, inspektorima, čuvarima prirode, policijom, carinom i predstavnicima nadležnih tijela, želimo stati na kraj nezakonitoj trgovini divljim vrstama i suzbiti kriminalne aktivnosti vezane za divlju faunu i floru. Legalna i ilegalna trgovina živim divljim, ali i domaćim životinjama stvara nove prilike za bolesti koje se prenose sa životinja na ljude (zoonoze) te povećava rizik od pandemija, čemu i sami svjedočimo posljednjih godinu dana, ističe Andrea Solić, voditeljica programa koji brine o divljim vrstama u WWF Adriji. Solić dodaje kako je WWF prošle godine pokrenuo projekt LIFE SWiPE čiji je cilj povećati broj uspješno procesuiranih kaznenih djela.

Kaznena djela protiv okoliša i prirode danas su četvrta najunosnija aktivnost organiziranog kriminala u svijetu, nakon trgovanja ljudima, drogom i oružjem. Nedavno izvješće Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i Interpola (iz 2014.) utvrdilo je štetu od počinjenih kaznenih djela protiv okoliša i prirode u iznosu od 214 milijardi EUR, uključujući i neprocjenjivu štetu našem planetu uz značajno smanjenje biološke raznolikosti te potpuno istrebljenje pojedinih biljnih i životinjskih vrsta.

Prema posljednjem WWF-ovom Izvješću o stanju planeta veličina populacija sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova smanjena je od 1970. godine za zabrinjavajućih 68%, uglavnom kao posljedica neodrživog korištenja zemljišta i uništavanja šuma koje su pretvorene u nova urbana područja ili neodržive poljoprivredne površine za veliku industrijsku proizvodnju hrane.

-Dok na svijetu živi manje od 3900 tigrova ili 1800 pandi, važno je globalno djelovati koordinirano i bez presedana. Jedino tako možemo do kraja desetljeća preokrenuti trend gubitka biološke raznolikosti i populacija divljih vrsta, naglašava Solić uz poziv da potaknemo donositelje odluka za zajedničku akciju dajući svoj glas za prirodu na WWF-ovoj platformi.

Prethodni članakCijepljenje voća
Sljedeći članakZaprimljeno više od tisuću tona stočne hrane za potresom pogođena područja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.