Poljoprivredni proizvođači u srednjoj Europi imat će bitnu ulogu u suočavanju s izazovima klimatskih promjena i opskrbe hranom diljem svijeta, poručuju organizatori nedavno održanog savjetovanja Alltech ONE u Budimpešti u Mađarskoj. Uz oko 250 vodećih poljoprivrednih proizvođača u sektoru stočarstva iz središnje Europe, sudjelovali su i predstavnici tvrtki iz Hrvatske: Osatina, Belje plus, Žito, Bik iz Čazme te Tvornica stočne hrane Čakovec.
U Budimpešti, na savjetovanju koje je organizirala tvrtka Alltech, raspravljalo se o zajedničkim rješenjima i strategijama za najveće izazove s kojima se suočava poljoprivreda danas – klimatskim promjenama i utjecaju poljoprivrede na klimu, ali i neizvjesnosti zbog pandemija, geopolitičkih kriza koje utječu na poljoprivredu, kao i potrošačkim trendovima i rastućim troškovima u poljoprivrednoj proizvodnji.
Uvodni govor na savjetovanju održao je predsjednik Uprave tvrtke Alltech, dr.sc. Mark Lyons, mikrobiolog po struci, koji je uz zahvalu sudionicima na dolasku, predstavio viziju tvrtke koja ima više od 5000 djelatnika u 120 država svijeta i kao globalno vodeća u poljoprivredi kroz više od 25 akvizicija i 80 tvorničkih pogona objedinjuje istraživanje, razvoj i proizvodnju u poljoprivredi. Temeljni fokus i temeljna djelatnost Alltecha je poboljšanje zdravlja i učinkovitosti životinja dodavanjem nutritivne vrijednosti krmivima.
Dva najvažnija zadatka poljoprivrede
Poljoprivreda se od 2.svj. rata snažno razvijala prvo zahvaljujući korištenju mineralnih gnojiva, od 1950-ih, potom i sintetičkim sredstvima za zaštitu bilja od 1970-ih, a prva generacija biotehnoloških inovacija dogodila se u zadnjem desetljeću prošlog stoljeća. Zadnjih nekoliko godina, poljoprivreda dobiva novi zamah uz biološka rješenja. Osvrćući se na okolnosti u kojima se ovaj dio svijeta nalazi, Mark Lyons je naglasio da se ne smije gledati na poljoprivredu samo kroz pojedine sektore koji su problematični, jer su sve grane poljoprivredne proizvodnje međusobno povezane.
–Geopolitičke napetosti uzrokuju neizvjesnosti u gospodarstvu koje zahvaćaju i poljoprivredu. Poput inflacije od koje poljoprivrednici nemaju koristi. No, ovo je vrijeme i velikih mogućnosti i može se naučiti ne samo iz uspjeha, već i neuspjeha, ali treba naći svoj put.
–Dva su najvažnija zadatka poljoprivrede: prehraniti svijet i zaštititi okoliš i poljoprivreda ima velik potencijal oblikovati naš planet, stoga svi trebamo pridonijeti i raditi zajedno za planet obilja, naglasio je Mark Lyons.
Dodao je da je nadahnuće i veliki izazov — proizvesti dovoljno sigurne hrane za cjelokupno čovječanstvo, brinući se za životinje i održavajući tlo, zrak i vodu za buduće generacije. Hrana je poluga za poboljšanje zdravlja i smanjenje troškova za zdravstvo, ali i utjecaja na klimu.
-Naši prirodni resursi mogu biti ograničeni, ali ljudska genijalnost je beskonačna. Nadahnite poljoprivrednike, stočare i proizvođače da prihvate nove tehnologije, poslovne modele i poboljšane prakse upravljanja farmama. Stvorite nove poslovne modele kako biste pomogli našim klijentima i razvili naše poslovanje. Ono što je započelo kao vizija jedne tvrtke postalo je poziv na suradnju. Planeta obilja je vizija obećanja, mogućnosti i pozitivnosti za budućnost. To je vizija koja mora biti vođena znanošću, tehnologijom i zajedničkom voljom da napravimo razliku – da posadimo stabla koja možda nikada nećemo vidjeti u punoj visini, ali da ih pratimo kako rastu. Održivost znači poduzimanje pozitivnih radnji danas za uspjeh sutrašnjice. To je potraga u kojoj uvijek ima mjesta za napredak i nove ideje, poručio je Mark Lyons.
Biotehnološka rješenja u hranidbi životinja
Sudionicima iz Hrvatske koji su pratili savjetovanje, dolazak je omogućila tvrtka Alltech Hrvatska, čiji je direktor Ivica Matanić objasnio da se godišnja konferencija Alltech ONE tradicionalno održava u SAD-u, u Kentucky-u, no odlučeno je da se ove godine održi svjetska turneja savjetovanja u raznim gradovima širom svijeta, a prva stanica bila je u Budimpešti.
–Cilj nam je bio da kao i na svakom savjetovanju prenesemo dostignuća koja znanost u hranidbi životinja danas ima i da ih približimo onima koji bi ih mogli koristiti već sljedeći dan, ako treba.
–Ove godine je dominirala tema koja se na razne načine doticala održivosti u poljoprivredi i negativne percepcije poljoprivredne proizvodnje u pogledu utjecaja na okoliš, a mi smatramo da je poljoprivreda najpozvanija pozitivno mijenjati ono što je dosad loše učinjeno za okoliš. Mi smo to povezali s našim tehologijama koje mogu pomoći. Radi se naravno o povećanju efikasnosti, jer svako povećanje učinkovitosti proizvodnje znači manji ugljični otisak. Isto tako predstavljene su metode kojima se biotehnološkim rješenjima mogu smanjiti emisije metana i drugih štetnih plinova, kako ih koristiti u energiji i kako unaprijediti hranidbu na zdrav način bez negativnog utjecaja na okoliš, istaknuo je Matanić.
–Imamo niz mogućnosti koja današnja znanost nudi i koja već jesu ili će biti uskoro u primjeni i vodeći ljudi u domaćem stočarstvu, rekao bih, mogli su čuti ključne poruke i saznati da postoje rješenja, rekao je Matanić.
Tomislav Ivanković, stručnjak nutricionist za govedarstvo iz tvrtke Žito bio je zadovoljan savjetovanjem.
–Upoznali smo nove ljude i čuli smjernice,prije svega u održivosti poljoprivrede i kamo se suvremena poljoprivreda kreće i na koji način se treba prilagoditi trendovima. Na govedarskoj sekciji bilo je riječi o rješavanju problema u proizvodnji, o metaboličkim bolestima, rizicima od mikotoksina i alatima pomoću kojih se mogu na vrijeme otkriti. Hrvatska nije daleko od prosjeka od razvijenijih država EU, npr. po utrošku kg CO2 po litri mlijeka.
–I Žito grupa prati svjetske trendove u održivosti, od bioplinskih postrojenja, pa do ugradnje fotonaponskih panela na farmama na kojima je zaokružen proizvodni ciklus, pa tako u svinjogojstvu imamo nukleus farme za proizvodnju prasadi, sve do tova. Trenutno imamo oko 7000 krmača i nazimica. Što se tiče peradarstva, najveći smo proizvođač jaja u RH na dvije farme koka nesilica i imamo oko 450 tisuća kljunova. U govedarstvu na 3 farme muzemo oko 2000 krava, a tu su i zasušene krave, junice, telad…a na 4 farme je i tov junadi s oko 5000 tovljenika.
–Moramo pratiti svjetske trendove po pitanju agrotehnike, hranidbe, smještaja, menadžmenta i dobrobiti životinja i rekao bih da idemo u dobrom smjeru, smatra Ivanković.
Mario Gal, prodajni savjetnik za govedarstvo tvrtke TSH Čakovec također ima pozitivne dojmove s ovog savjetovanja.
–Predavanja su bila profesionalna i nastojat ću prenijeti informacije o rješenjima i proizvodima krajnjim kupcima jer oni su ti koji moraju imati na raspolaganju kvalitetne proizvode i samo na taj način će doći do dobrih rješenja i do bolje proizvodnje. Što se tiče prilagodbe naših stočara na sve zahtjeve koje donosi Zeleni plan, ugljično neutralno stočarstvo i održiva poljoprivredna proizvodnja, mislim da će biti jako izazovno. Proizvođači s kojima surađujem, bilo da imaju farme s muznim kravama ili su u tovu, imaju velike probleme s nedostatkom poljoprivrednog zemljišta i nabavom stočne hrane, a i parcele koje imaju su raštrkane. Kod nas je održivost tek u povojima i tek počinje rasprava u tom smjeru, ali od nekud treba krenuti, kazao je Gal.
Na savjetovanju su održana brojna zanimljiva predavanja, pa smo razgovarali s Mariom Agovino, stručnjakinjom za preživače iz Alltecha koja je sudjelovala i na panel diskusiji o najvećim izazovima s kojima se suočavaju stočari.
Iskustva iz Italije
–Najveći problem danas za proizvođače mlijeka u Italiji, kao i u Hrvatskoj je (ne)isplativost proizvodnje. Jedan od razloga je i menadžment životinja. U Italiji je oko 1,8 milijuna mliječnih krava i ta brojka se zadnjih godina ne mijenja. Broj farmi se smanjuje, ali broj životinja je stabilan, dakle farme postaju veće, ali prosječan broj grla po farmi je oko 100, što je mnogo manje nego u nekim državama u EU. Trošak proizvodnje je između 50 i 55 centi po litri mlijeka, dok je otkupna cijena tek koji cent veća, oko 57-58 centi po litri.
–A u nekim područjima je trošak proizvodnje i veći, jer u Italiji nema baš pašnjaka i stočari moraju kupovati krmiva. Zato je najisplativije proizvoditi sir. Italija uvozi junad iz Hrvatske baš iz tog razloga, jer nije isplativo toviti goveda, zbog skupe stočne hrane, stoga svaki stočar treba razmisliti što je za njega isplativo i kojim vidom proizvodnje se treba baviti, istaknula je Agovino.
Iako je i u prošlosti bilo sličnih problema i zbog nedostatka pašnjaka nema napasivanja ni ekstenzivnog stočarstva u Italiji, već je na farmama intenzivna proizvodnja i proteini se moraju kupovati, pa se tako trenutno nabavlja i pšenica iz Ukrajine, Agovino kaže da rješenja za učinkovitu proizvodnju koju imaju u Alltechu mogu osigurati stočarima isplativu proizvodnju.
–Kvalitetna krmiva su možda i najbitniji čimbenik u uspješnoj proizvodnji, jer pravilnom hranidbom možemo pružiti optimalne mogućnosti kravi da daje više mlijeka iz jednake količine stočne hrane. Klimatske promjene su veliki izazov i problemi s mikotoksinima će biti sve izraženiji, stoga je i održanje zdravlja životinje također ključno, naglasila je Agovino.
–Osvrnut ću se na ono što sam spomenula u predavanju, da treba spriječiti bolesti krava nakon teljenja i reducirati metaboličke poremećaje, što znači da će životinja biti duže zdrava i produžit će se razdoblje tranzicije i općenito životna dob, objašnjava Agovino i dodaje da je podizanje imuniteta životinje kroz bolju hranidbu, kao i nadzor putem mjerenja (npr. pH urina za metabolizam kalcija) te rano otkrivanje mogućih poremećaja, najbolji način da se spriječe bolesti.
Kad je u pitanju održivost i zaštita okoliša, svakako su krave dio rješenja, a ne dio problema, smatra Agovino.
–Moguće je tehnološkim rješenjima smanjiti emisije štetnih plinova iz probave, uz bolje korištenje minerala i proteina. Tvrtka Alltech utemeljila je načelo ACE, (Animals, Consumers, Environment) koje zahtijeva sigurnost i korist za životinje, potrošače i okoliš. S ponosom mogu reći da su tu poruku, koja je postala dio DNK tvrtke Alltech, osmislili osnivač Alltecha, dr. Pearse Lyons i profesor sa Sveučilišta u Bologni, Archimede Mordenti.
–Iako je ta ideja u to vrijeme, prije 40 godina, bila nepopularna među stočarima jer je tad na farmama primjena kemikalija i antibiotika dominirala kao pristup rješavanja problema koji ometaju produktivnost, dr. Lyons je od početka odlučio da to neće biti kemijski ili antibiotski pristup hranidbi životinja i sada je činjenica da imamo doslovno milijarde kokoši i svinja diljem svijeta na Alltechovom programu bez antibiotika. Danas je to podsjetnik da proizvodne linije, programi i koncepti tvrtke Alltech moraju koristiti životinjama, potrošačima i okolišu. Osobno i kao majka dvoje djece želim pridonijeti da svojoj i njihovoj djeci ostavimo planetu bolju nego što je trenutno, zaželjela je Maria Agovino.
