Tijekom prvog kvartala 2014. godine Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ugovorila je 97 novih IPARD projekata s iznosom ulaganja od preko 200 milijuna kuna.

Najviše projekata ugovoreno je u mjeri 302 „Diversifikacija ruralnih aktivnosti“ za projekte ruralnog turizma, u okviru kojih se grade i opremaju objekti za pružanje turističkih ili ugostiteljskih usluga, objekti za rekreaciju, turistički kampovi, biciklističke ili jahačke staze i slično. Upravo je mjera 302  izazvala najviše interesa među potencijalnim korisnicima pa je, prvi puta u provedbi IPARD programa, zatražena potpora u prijavama premašivala raspoloživa sredstva.

 

U okviru IPARD programa Agencija je do sada ugovorila 445 projekata s iznosom potpore od 845 milijuna kuna, te isplatila 353 milijuna kuna korisnicima za završene projekte. Od ukupno ugovorenih projekata isplaćeno je njih 208, od čega 92% u zadnje dvije godine.

 

IPARD projekti po godinama:

  • 2010 – 2011 – ugovoreno je ukupno 98 projekata, isplaćeno 13
  • 2012 – 2013 – ugovoreno je 252 projekata, isplaćeno 171
  • 2014 – do sada je ugovoreno 97 projekata, isplaćeno 24

 

U 2012. i 2013. godini zaprimljeno je ukupno 790 projekata – za usporedbu sa 390 zaprimljenih u razdoblju 2010 -2011 – porast za više od 100%!

 

 width=

Prethodni članakPrihvat jednodnevnih pilića
Sljedeći članakGospina trava sve traženija
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.