Kako bi dodatno doprinijeli ublažavanju klimatskih promjena i očuvanju vlažnih staništa u Europskoj Amazoni, regionalna podružnica svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF Adria i gradsko komunalno poduzeće Čakom d.o.o. posadili su prvu šumu hrane u Čakovcu. Nakon najveće šume hrane, koja je posađena na Dan planeta Zemlje ove godine na Sveučilištu Sjever u Koprivnici, ovo je drugi ovakav projekt kojim WWF osvještava o važnosti sadnje po principu permakulture.

Šuma hrane je dinamičan ekosustav dizajniran da oponaša strukturu i funkcije prirodne šume. Čini je više katova vegetacije, visoka stabla, jestive voćne vrste, grmovi, trajne cvjetnice i prizemne biljke. One su pažljivo odabrane kako bi se stvorio održiv i produktivan ekosustav. Tako samoodrživ ekosustav olakšava život i ljudima i planetu. Plodovi i sjemenke voćaka istovremeno su i hrana za mnoge životinjske vrste.

Stotinu drvenastih sadnica voća (jabuka, kruška, šljiva, višnja) i još 200 sadnica pratećeg bilja (dud, glog, drijen, žalfija, ružmarin, majčina dušica…) bit će javno dostupni građanima Čakovca. Čitav koncept javno dostupnih voćnjaka osmišljen je da osim prirodi, koristi i građanima. Oni tako mogu uživati u kemijski netretiranim plodovima i tako poboljšati kvalitetu svoje ishrane.

Otporniji i uravnoteženiji sustav

Ovaj koncept prioritet daje bioraznolikosti tako što uključuje širok spektar biljnih vrsta – ne samo stabala voća. Ta raznovrsnost privlači različite životinje, uključujući korisne insekte i oprašivače. Tako stvara otporniji i uravnoteženiji ekosustav u odnosu na monokulturni voćnjak. Šume hrane su dizajnirane da budu samoodržive – biljke se međusobno podržavaju. To smanjuje potrebu za vanjskim intervencijama poput dodavanja mineralnog gnojiva i pesticida. Na taj način šuma hrane je ekološki prihvatljivija i održivija.

Osim što proizvode hranu, šume hrane pružaju širok spektar dodatnih ekosistemskih usluga poput poboljšanja zdravlja zemlje, povećanja zadržavanja vode, vezivanja štetnog ugljičnog dioksida i osiguravanje staništa za divlje životinje. Sve ovo dodatno doprinosi ukupnoj otpornosti i zdravlju ekosustava.

Naše šume hrane su dizajnirane sa željom da, kroz praktične primjere, probudimo svijest o ranjivosti prirode i u isto vrijeme pokažemo kako možemo unaprijediti okruženje u kojem živimo, istaknula je Petra Boić Petrač iz WWF Adrije. Ova je šuma hrane nastala uz podršku Intesa Sanpaolo grupe kao direktan doprinos WWF-ovim naporima u očuvanju UNESCO-va Petodržavnog rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav, znanog pod nazivom Europska Amazona.

Foto: WWF

Prethodni članakOdržana Living Lab radionica u sklopu Interreg projekta Bioeco-up
Sljedeći članakPredstavljeni programi za poticanje razvoja proizvodnje mesa i mlijeka u Hrvatskoj
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.