Ministarstvo poljoprivrede, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Savjetodavna služba pokrenule su serijal stručnih tematski okruglih stolova, sa ciljem unaprjeđenja poljoprivrede proizvodnje u Hrvatskoj.  Prvi  okrugli stol održan je danas, ponedjeljak 29. listopada 2014. godine  u Ministarstvu poljoprivrede pod nazivom  „Pravilnom agrotehnikom do visokih prinosa pšenice dobre kakvoće“.

 

Ciljevi serijala stručnih okruglih stolova je da se kroz rasprave i prezentacije stručnjaka sa Agronomskog fakulteta, Ministarstva poljoprivrede i Savjetodavne službe te predstavnika udruženja poljoprivrednih proizvođača, poljoprivrednih poduzeća, Hrvatske poljoprivredne komore i sl., analizira postojeće stanje, uvjeti proizvodnje u promijenjenim agrometeorološkim uvjetima, te  dogovore najbolje prakse i preporuke koje će preko Savjetodavne službe biti prenesene do primarnih poljoprivrednih proizvođača. 

 

Teme prvog okruglog stola bile su rezultati proizvodnje žitarice sa posebnim naglaskom na pšenicu u 2014. godini te preporuke za predstojeću jesensku sjetvu. U sklopu ovih tema kroz stručnu raspravu obrađene su slijedeće teme: obilježje proizvodnje pšenice 2013./2014. i preporuke za sjetvu 2014., obilježje vegetacijske sezone 2013./2014., posljedice prekomjernih oborina na žitarice (pšenicu), upute za sjetvu ozime pšenice – otkupa uroda sukladno kodeksu kakvoće.

 

Za proizvođače žitarica 2014. godina je bila godina velikih izazova zbog loše vegetacijske godine, sa velikim problemima u proizvodnji (velike količine oborina, loši klimatski uvjeti, pojava brojnih bolesti zrna i slično). Sve je to utjecalo na slabije prinose i lošiju kvalitetu pšenice.  Iz tog je razloga potrebno ovogodišnjoj jesenskoj sjetvi pristupiti na stručniji način, pri čemu je sjetva kvalitetnog i deklariranog sjemena jedna od garancija uspješne proizvodnje.

 

Prilikom planiranja sjetve pšenice i izbora sorata treba znati da će otkup uroda pšenice 2015. godine otkupljivači obavljati sukladno kakvoći koju propisuje Kodeks otkupa žitarica i uljarica, a poznavanje karakteristika sorata i provođenje preporučenih agrotehničkih mjera utjecat će na kvalitetu uroda, a time i na cijene proizvedene pšenice,  zaključeno je na današnjem okruglom stolu.  Optimalan rok sjetve u našim agroekološkim uvjetima za većinu sorata pšenice je 15.-25. listopada.

 

Stručnjaci Ministarstva poljoprivrede, Agronomskog fakulteta, Savjetodavne službe  kao i samih proizvođača složili su se kako je edukacija proizvođača nužna jer su se okolnosti, kako vremenske tako i tržišne, promijenile, zbog čega je potrebno vršiti stalnu edukaciju i unaprjeđenje proizvodnje.

Rezultati prve stručne rasprave te konkretni zaključci i preporuke proizvođačima kako u novu sjetvu ući sa najboljim praksama sa ciljem povećanja prinosa i kvalitete uroda pšenice i drugih žitarica, bit će objavljeni preko Savjetodavne službe te distribuirani krajnjim korisnicima proizvođačima. Ove bi preporuke  u konačnici trebali samim poljoprivrednim proizvođačima pomoći da ostvaruju veći prinos, a time i prihode.

Prethodni članakMarun kocke
Sljedeći članakNewsletter 18/2014
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.