Kao i prethodnih godina, od 1. ožujka 2014. godine Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju započela je sa zaprimanjem zahtjeva poljoprivrednika za izravna plaćanja. Zahtjev se popunjava elektronski, pomoću internetske aplikacije AGRONET, a podnosi se „papirnato“, osobno ili poštom u regionalne urede Agencije za plaćanja u 21 županiji. Ukoliko nisu u mogućnosti samostalno podnijeti zahtjev, poljoprivrednicima pomažu djelatnici regionalnih ureda Agencije za plaćanja, Poljoprivredno savjetodavne službe i Hrvatske poljoprivredne agencije, na više od 60 lokacija u zemlji.

 

U prvih mjesec dana potporu je zatražilo 20 000 poljoprivrednika. Rok za podnošenje zahtjeva traje do 15. svibnja (iznimno do 30. travnja za premije za ovce i koze).

 

Agencija za plaćanja zaprimila je i preko 2 200 zahtjeva za prijenos prava na plaćanja. Naime, poljoprivrednici koji su imali promjenu posjeda (ako su smanjili ili povećali površinu zemljišta koje obrađuju) imaju mogućnost prijenosa prava na plaćanja do 28. travnja, kako bi i za to zemljište mogli zatražiti izravna plaćanja. Prijenos prava na regionalno plaćanje može se učiniti prodajom, davanjem u zakup i nasljeđivanjem ili ostalim vrstama konačnog prijenosa. To je važno za poljoprivrednike koji su zakupili dodatnu zemlju, jer bez prava na plaćanja za dodatnu zemlju neće moći ostvariti potporu.

Kao i svake godine do sada, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i ove je godine izdala Priručnik za poljoprivredna gospodastva u kojem se nalaze detaljne informacije o tome kako poljoprivrednici ostvariti potporu za izravna plaćanja, državnu potporu  i IAKS mjere ruralnog razvoja.

 

Molimo sve poljoprivrednike da, bez obzira popunjavaju li zahtjev samostalno ili uz nečiju pomoć, prije potpisivanja i podnošenja zahtjeva pažljivo pročitaju zahtjev jer svojim potpisom jamče da su svi podaci u zahtjevu istiniti.

 

 width=

Prethodni članakZaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja
Sljedeći članakHoće li ovogodišnji prirod biti loš?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.