Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci imenovana je Regionalnim centrom kompetentnosti u sektoru poljoprivrede te zajedno s partnerima (Srednja škola Ilok i Obrtničko-industrijska škola Županja, Vukovarsko-srijemska županija, Razvojna agencija VSŽ, FAZOS, i Vinka plus d.o.o.) provodi projekt „Centar za suvremene tehnologije i obrazovanje u poljoprivredi – faza I. i II.“.

Trenutno su obje faze projekta pri samom završetku. Uspješno je uspostavljena organizacija rada RCK Vinkovci te izrađeni strateški dokumenti nužni za daljnji razvoj.  Osim toga, izrađena je  analiza regionalnih potreba za radnicima u poljoprivredi koja je pokazala važnost poljoprivrednog obrazovanja za poljoprivredu budućnosti. Projekt stavlja naglasak na razvoj i unaprjeđenje te provedbu programa redovitog strukovnog obrazovanja, formalnih i neformalnih programa obrazovanja.

Kroz projekt se razvija 7 standarda zanimanja i 9 standarda kvalifikacija i kurikuluma koji se nalaze u fazi stručnog vrednovanja, a škole su u školskoj godini 2023./2024. ponudile nove fakultativne predmete, eksperimentalnu provedbu dva programa i nove programe za obrazovanje odraslih. Povezano s novim programima obrazovanja i modernizacijom postojećih programa, škole se uvelike opremaju specijaliziranom opremom s ciljem kvalitetnije izvedbe nastave i učeničke prakse. Tako je Poljoprivredno šumarska škola kroz projekt provela nabavu samohodne platforme za berbu voća koju će koristiti u školskom voćnjaku.

Dosadašnja berba obavljala se ručno, a nova platforma olakšava berbu voća te čuva kvalitetu prilikom branja i transporta te ujedno učenicima demonstrira suvremeniju berbu koja je brža, jednostavnija i prikladnija od dosadašnjeg manualnog načina rada. Budući prostor RCK Vinkovci opremljen je i suvremenom linijom za sjetvu sjemena, strojem i robotom za pikiranje te strojem za automatsko punjenje posuda. S obzirom da se Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci i do sada bavila proizvodnjom i prodajom presadnica povrća i cvijeća, gdje se cijela proizvodnja s učenicima odvijala ručno, sada će se automatskim načinom rada proizvodnja osuvremeniti i otvoriti mogućnost većoj proizvodnji. Učenicima je omogućen uvid u suvremene procese proizvodnje što do sada nisu imali mogućnost.

Osim toga, školski Agropraktikum opremljen je uređajima i repromaterijalom potrebnim za izvođenje praktične nastave i vježbi. Odgojno-obrazovni djelatnici prošli su intenzivne procese stručnog usavršavanja za rad u budućem Centru i za korištenje specijalizirane opreme te su sudjelovali ove godine na studijskim posjetima u Sloveniji, Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj i Italiji gdje su obišli renomirane  specijalizirane institucije iz područja in vitro proizvodnje, voćarstva, vinarstva, hortikulture i stočarstva, i vratili se obogaćenim znanjem i iskustvima koje će u daljnjem radu prenositi na učenike i polaznike Centra, a sve u cilju postizanja izvrsnosti u sektoru poljoprivrede.

Prethodni članakDođite na EKO MARKET!
Sljedeći članakČišćenje spremnika i bačvi u vinogradarstvu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.