U Ministarstvu poljoprivrede je 22. studenog 2013. godine, održana sjednica Stručnog savjeta za praćenje stanja u konjogojstvu na kojoj je razmatrano aktualno stanje. 

 

U Republici Hrvatskoj uzgajaju se 4 izvorne i zaštićene pasmine konja čije se brojno stanje iz godine u godinu poboljšava, pa tako imamo 5.907 hrvatskih hladnokrvnjaka, 5.228 hrvatskih posavaca, 1.917 lipicanaca te 66 međimurskih konja (podaci za 2011. i 2012. godinu). U konjogojskom sektoru postoje velike i do sada nedovoljno iskorištene mogućnosti konjičkog sporta, rekreacije i konjičkog turizma, koje je potrebno dodatno razvijati.

 

Predstavnicima Savjeta izložene su mogućnosti koje pružaju Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) i Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EAGF) iz kojeg se mogu povući sredstva za brojne aktivnosti. Djelatnici Poljoprivredne savjetodavne službe će, zajedno s djelatnicima Ministarstva poljoprivrede, na svojim zimskim predavanjima i radionicama davati informacije o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima (GAEC uvjetima) i obaveznim zahtjevima za upravljanje (SMR -ovima), s obzirom da se dio istih već provodi, a dio će se početi provoditi s 1. siječnjem 2014. godine.

 

Nakon provedene rasprave, zaključeno je kako će se u dijelu izravnih plaćanja za izvorne i zaštićene pasmine kopitara detaljnije definirati dodatni kriteriji – izdavanje potvrdnica od strane uzgojnih organizacija i HPA kao dokument potvrde za ostvarivanje prava na potporu. Također, savezi i udruženja aktivnije će se uključiti u izradu zakonskih i podzakonskih akata. Preko predstavnika Savjeta upućen je poziv uzgajivačima i posjednicima kopitara na edukaciju i odgovornost kod provođenja mjera suzbijanja zaraznih bolesti s ciljem zadržavanja povoljnog zdravstvenog stanja i razine istog kod kopitara. Također, upućuje se poziv i obavijest uzgajivačima i posjednicima da će se tijekom 2014. godine završiti provođenje obilježavanja životinja te će se intenzivirati mjere na identifikaciji posjednika.

 

 width=


 

Prethodni članakObavijest jedinicama lokalne samouprave o vođenju evidencija
Sljedeći članakStanje u ovčarskoj i kozarskoj proizvodnji u Republici Hrvatskoj
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.