U organizaciji Slobodne Dalmacije u četvrtak je u Ustanovi za istraživanje i širenje znanja u području prehrane i zdravlja CEKOM 3LJ u triljskoj radnoj zoni u Čaporicama održana konferencija na temu kako stvoriti uvjete za novi uzlet poljoprivrede u Dalmaciji. Konferenciju je otvorio Vinko Ursić Glavanović, direktor Slobodne Dalmacije.
Uvodna izlaganja podnijeli su Ivan Bugarin, gradonačelnik Trilja, Ante Šošić, dožupan splitsko-dalmatinski, i Marija Vučković, hrvatska ministrica poljoprivrede.
Poslije uvodnih izlaganja održan je panel na kojemu su sudjelovali Ivan Šušnjara, v.d. ravnatelja ustanove CEKOM 3LJ, Božo Perić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Vlade Hercegbosanske županije, prof. dr. sc. Igor Jerković, prorektor za znanost i kvalitetu Sveučilišta u Splitu, dr. sc. Danica Ramljak, viša savjetnica u Svjetskoj banci i Ante Čikotić, direktor tvrtke Inovapro. Panel je moderirala novinarka Sandra Barčot.
Ivan Bugarin osvrnuo se na do sada prijeđeni put u razvoju otkako su u Trilju još 2011. godine svoju radnu zonu odlučili specijalizirati kao agropoduzetničku. Nakon što su dotadašnju zonu, koja je locirana na prometnom čvorištu, proširili za novih 28 hektara i komunalno opremili, realizirali su još dva vrijedna projekta: izgradili su Poslovno-uslužni centar 3LJ na 4000 metara kvadratnih i zajedno s partnerima, Institutom Ruđer Bošković, Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša, Kemijsko-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Splitu, Veterinarskim i Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i tvrtkama “Puđa” i “Pharmagal”, a pokrenuli su projekt Centra za kompetencije CEKOM 3LJ koji je u završnoj fazi realizacije.
Bugarin je uputio riječi zahvale Vladi Republike Hrvatske, njezinim ministarstvima i agencijama, Splitsko-dalmatinskoj županiji i njezinoj razvojnoj agenciji RERA, svim partnerima na projektu i drugima bez čije potpore projekt ne bi bio uspješno realiziran.
CEKOM 3LJ
Prvi panelist Ivan Šušnjara objasnio je što je CEKOM 3LJ, u kojoj je fazi realizacije i što od njega u Trilju očekuju.
– Kroz ovu ustanovu, osnovanu 2016. godine, cilj nam je na konkretnim poslovima povezati znanosti i proizvodni sektor, kazao je Šušnjara, a u nastavku je pojasnio što je projekt CEKOM 3LJ, a što ustanova istoga imena.
– Centar kompetencija CEKOM 3LJ, kojemu je Grad Trilj nositelj s prethodno navedenim partnerima, vrijedan je 73,9 milijuna kuna, odnosno 9.780.511 eura od čega na nepovratna sredstva EU-a otpada 48 milijuna kuna, odnosno 6.365.830 eura. Projekt je u završnoj fazi. Kroz projekt je do sada zaposleno šesnaestero visokoobrazovanih osoba od kojih u ustanovi CEKOM 3LJ četiri, a ostali kod naših partnera. Da bi, poslije završetka, ovaj projekt bio održiv potrebna nam je pomoć poljoprivrednih proizvođača, njihovo uključivanje, jer bez toga sve skupa ne bi imalo smisla, kazao je Šušnjara.
Dr. sc. Danica Ramljak podsjetila je da je u svijetu 800 milijuna ljudi ugroženo glađu. Svjetskoj banci je, kaže, poljoprivreda izrazito važna grana pa je, tako, Hrvatskoj odobreno 104 miljuna eura za digitalizaciju.
– Digitalizacija poljoprivrede je u strateškom planu u čijoj je izradi pomogla i Svjetska banka. U SAD-u je udjel takozvane pametne u ukupnoj poljoprivredi 44 posto, u EU 23 posto, a u Hrvatskoj svega sedam posto. Naš je problem što mali broj mladih ljudi vidi svoju budućnost u poljoprivredi pa je odbijaju studirati. Zato moramo naći načine kako mlade motivirati da odabiru studiranje na poljoprivrednim fakultetima, kazala je dr. Ramljak.
-Naša je boljka granica. Kada bismo uspjeli uspostaviti granični režim po formuli jedna osoba jedan sir, a za to je potrebna samo politička odluka, svi problemi poljoprivrede Hercegbosanske županije bili bi riješeni. Ne razumijem zašto čovjek iz Livna ne može preko granice prenijeti jedan kolut sira svome prijatelju u Dalmaciji.
-Moja je želja uspostaviti suradnju s CEKOM-om 3LJ. Europski vlak krenuo je i u BiH i nama je potreban transfer hrvatskih znanja i iskustava, kazao je hercegbosanski ministar Božo Perić.
Svoje izlaganje prorektor rof. dr. sc. Igor Jerković počeo je pitanjem kako potaknuti mlade da upisuju poljoprivredne fakultete, čemu je dodao podatke da u Kninu nije upisan ni jedan student, a u Splitu ih se upisalo svega pet.
– Problem upisa i upisnih kvota nije problem samo poljoprivrednih fakulteta već kod dvije trećine studija. To je uvelike posljedica smanjenja broja maturanata. Studij mediteranske poljoprivrede koji je Sveučilište u Splitu pokrenulo 2018. godine treba potaknuti cijelim nizom mjera: boljom promocijom studija općenito, posebno mogućnostima koje pruža u zapošljavanju i samozapošljavanju, internacionalizacijom kroz razmjenu studenata i profesora, kadrovskim osnaživanjem, razvojom diplomskog studija da poslije završetka dodiplomskog studenti ne moraju nastavljati školovanje na drugim sveučilištima, kazao je prorektor Jerković.
– Uzlet poljoprivrede u Dalmatinskoj zagori može se dogoditi samo ako ljudi vide da u toj djelatnosti mogu ostvariti profit. Stoga je kroz primjere potrebno osvijestiti da se isplati baviti poljoprivredom, od osnovne proizvodnje do prerade kroz koju se stvara dodana vrijednost. Ova konferencija je izvrsna jer otvara ovu temu, potiče razmišljanja o prostoru, ljudima, tehnologiji, znanju i tržištu. Imamo sve preduvjete da sve skupa pokrenemo, a zahvaljujući CO2 ekstraktoru u ustanovi CEKOM 3LJ prvi put u povijesti na ovim prostorima imamo priliku stvarati inovativne proizvode zasnovane na autentičnom ljekovitom i aromatskom bilju, kazao je Ante Čikotić.
Ključna je edukacija
– Dalmatinska zagora može se revitalizirati i kroz pokrenuti Studij mediteranske poljoprivrede. Kroz suradnju privatnog i javnog sektora može se napraviti puno. U inovacijama je važno učiti od drugih pa se u tom kontekstu Dalmacija treba povezati s europskom mrežom inovacijskih regija, kazala je dr. Ramljak i najavila da bi se kroz iduću godinu u Splitu trebao održati skup svih centrima izvrsnosti Afrike i Europe.
Za bilo koju djelatnost, pa tako i poljoprivredu, ključna je edukacija. Nije dovoljno završiti fakultet i stati. Edukacija mora biti kontinuirana, cjeloživotna, kako teoretska tako i kroz praksu, smatra prof. Jerković.
– Ja se opet vraćam na problem granice. Sir i meso ne mogu preko GP-a Kamensko. Zna li itko bilo koga tko se otrovao sirom iz livanjskog kraja. Zašto tom graničnom prijelazu ne vratimo status prve kategorije, opetovao je ministar Perić. Dodao je kako je pravi trenutak da se u okviru pokrenutog BiH EU puta pokrene druga faza akumulacije Buško Blato kroz projekt retenzije Čaprazlije.
Ističući na kraju kako je Kemijsko tehnološki fakultet od samog početka prepoznao važnost projekta i ustanove CEKOM 3LJ, prorektor Jerković je zaključio kako je glavna formula uspjeha veći transfer znanja.
Pritom je pozvao da se bolje koriste postojeći resursi dodajući da je Sveučilište u Splitu tomu na raspolaganju jer se želi otvoriti svim građanima, svakako u visokom prioritetu dati doprinos uzletu dalmatinske poljoprivrede.
Izvor: Slobodna dalmacija
