Na inicijativu ministra poljoprivrede g. Tomislava Tolušića, danas je u prostorijama Hrvatskih šuma d.o.o. održan inicijalni sastanak operativnog tima uslijed ugroze šuma zbog hrastove mrežaste stjenice (Corythucha arcuata). Operativni tim čine predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskih šuma d.o.o., Šumarskog fakulteta, Hrvatskog šumarskog instituta, Savjetodavne službe i predstavnika Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika.
Hrastova mrežasta stjenica prvi je put u Hrvatskoj registrirana u spačvanskoj šumi 2013. godine i do sada se već masovno proširila na 14 županija. Riječ je o štetniku koji je, osim na hrastu, pronađen i na drugim vrstama drveća.
Radi sprječavanja širenja štetnog organizma, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić početkom lipnja donio je Naredbu kojom se privremeno na rok od dvije godine ograničava premještanje na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno svako prenošenje ili prevoženje drva koje je u cijelosti ili djelomično zadržalo svoju prirodnu oblu površinu (s korom ili bez nje) te sadnog materijala zaraženih vrsta.
Navedeni štetnik djeluje na način da siše lisne sokove zbog čega listovi gube zelenu boju te i ne dolazi do fotosinteze. Zbog nedostatka hrane, stabla obustavljaju svoje životne funkcije. Uzastopnim višegodišnjim napadima na ovaj se način smanjuje vitalnost hrastovih stabala, dolazi do napada sekundarnih štetnika zbog čega se u sušnim godinama mogu očekivati masovnija sušenja. Poseban problem  predstavlja ranije odbacivanje žira jer time biva onemogućena prirodna obnova naših najvrjednijih šumskih sastojina. Zbog obilja hrane u Spačvi, manjka prirodnih neprijatelja i prilagodbe klimi stjenica se eksplozivno proširila i u svega nekoliko godina postala štetnik koji ugrožava urod, prirast i zdravstveno stanje spačvanskih šuma, a istovremeno napada i ljude.
Na sastanku su identificirani sljedeći problemi:
1) Nemogućnost izvršenja propisa osnova gospodarenja (nema uroda žira, nema prirodne
obnove, nema izvršenja propisa glavnoga prihoda)
2) Posljedično, nema sječe glavnoga prihoda, tj. najvrjednijih sortimenata, nema sirovine za drvnu industriju, nema izvršenja ugovorenih količina, moguće otpuštanje radnika u drvnome sektoru
3) Golema gospodarska šteta izostankom prirasta, još veća izostankom općekorisnih funkcija šuma
4) Slabljenje stabala, potencijalna odumiranja ogromnih razmjera
5) Javnozdravstveni problem.
Hrvatske šume d.o.o. skupa sa Šumarskim fakultetom i Hrvatskim šumarskim institutom od početka vrše monitoring štetnika i već duže vremena poduzimaju  intenzivne aktivnosti na iznalaženju sredstava za zaštitu bilja koje će na odgovarajući  način spriječiti daljnje širenje hrastove mrežaste stjenice, no do sada  još niti jedno sredstvo koje se pokusno upotrijebilo nije pokazalo zadovoljavajuću učinkovitost. Velik problem predstavlja ograničenje dopuštenih sredstava koja postavljaju EU regulativa i FSC certifikat. Zaključak sastanka je da se s ciljem pronalaženja aktivne tvari koja će djelovati protiv hrastove mrežaste stjenice trebaju konzultirati sve zemlje u okruženju kod kojih je također prisutan ovaj problem.

 

 

 

 

 

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSastanak stručnog savjeta za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka
Sljedeći članakDani Profi Tehnike u Garešnici, 09. srpnja 2017.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.