Uloga općina u opstanku ruralnog prostora Hrvatske tema je konferencije koju je za načelnike i načelnice iz svih dijelova Hrvatske 1. i 2. travnja 2016. godine organizirala hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir (HSS/EPP) u Termama Jezerčica u suradnji s njemačkom zakladom „Hanns Seidel“ i udrugom „Neda Prpić-Gamiršek“.

Konferenciju je otvorila hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Marijana Petir koja je pojasnila kako je ideja za organizaciju ove konferencije nastala tijekom posjeta načelnika i načelnica Europskom parlamentu u Bruxellesu krajem prošle godine, a gosti predavači su pažljivo odabrani prema prijedlozima i interesima samih načelnika i načelnica.

„Republika Hrvatska broji ukupno 428 općina koje predstavljaju njen osnovni ustrojstveni oblik te najčešće pokrivaju ruralne dijelove. Iako se općine razlikuju jedna od druge, susreću se uglavnom s istim problemima – kako zadržati stanovništvo na ruralnom prostoru, posebice mlade, kako im osigurati zaposlenost i pristojna primanja, te kako privući ulaganja potrebna za izgradnju socijalne, komunalne i društvene infrastrukture. Općine imaju važnu ulogu u opstanku ruralnog prostora – daju podršku stanovnicima sela koji proizvode hranu, čuvaju okoliš i biološku raznolikost kao i tradicijske vrijednosti hrvatskog naroda“, rekla je Petir.  

Hoće li novac iz Programa ruralnog razvoja biti dostatan za opstanak ruralnog prostora te hoće li najavljena reforma lokalne samouprave dovesti do veće učinkovitosti naših općina, samo su neka od pitanja o kojima se je razgovaralo na ovoj konferenciji.  Sudionike konferencije pozdravio je i dr. Klaus Fiesinger, regionalni direktor za jugoistočnu Europu zaklade „Hanns Seidel“ rekavši kako lokalna samouprava mora uživati posebnu zaštitu jer upravo na toj razini građani mogu osjetiti žive li u demokratskoj državi ili u državi samovolje.

Ministrica uprave Republike Hrvatske Dubravka Jurlina Alibegović načelnicima i načelnicama je govorila o reformi  javne uprave koju Vlada RH priprema. „Smanjenjem fragmentiranosti, unapređenjem poslovnih procesa u tijelima javne uprave, racionalizacijom područnih jedinica središnjih tijela državne uprave, funkcionalnom i fiskalnom decentralizacijom i postizanjem optimalnog teritorijalnog preustroja postići ćemo da javna uprava u Republici Hrvatskoj bude učinkovita i usmjerena na građane i gospodarstvenike. U taj proces uključit ćemo sve relevantne čimbenike – predstavnike općina, gradova, županija, sindikata, akademske zajednice i druge,“ rekla je ministrica.

Načelnici su imali priliku probleme s kojima se susreću u svojim lokalnim samoupravama podijeliti s ministrom poljoprivrede i ruralnog razvoja RH Davorom Romićem s kojim su razgovarali o rješenjima za poboljšanje uvjeta života u ruralnim prostorima.

„Povratak i ostanak mladih u ruralnim područjima, povećanje kvalitete života ruralnih područja, vraćanje vjere i nade u ruralna područja moja je i vaša odgovornost. Ja ću kao ministar dati sve raspoložive ljudske resurse koje Ministarstvo ima kako bismo zajedno maksimalno iskoristili sredstva programa ruralnog razvoja i onih mjera u kojima su nositelji projekata jedinice lokalne samouprave. Bez vašeg, bez našeg punog angažmana, nema budućnosti ruralnih područja. Bez vaših sugestija o potrebama terena, bez vaše suradnje i angažmana, novac predviđen Programom ruralnog razvoja za ruralni prostor ostat će samo crna brojka na papiru,“ rekao je ministar.

O ulozi općina i lokalnih dužnosnika u kreiranju nacionalnih politika govorio je politički analitičar Davor Gjenero, a izvršni direktor za komunikaciju Millenium promocije Franjo Skoko načelnicima je otkrio kako predstaviti uspješne projekte u javnosti. Predsjednik HSS-a i gradonačelnik Samobora Krešo Beljak govorio je o lokalnim izborima kao šansi za uspjeh naglasivši da će HSS biti protiv ukidanja općina te da će izaći s prijedlozima kako otkloniti prepreke s kojima se općine i gradovi susreću u njihovom funkcioniranju.

 

G.L.

Prethodni članakŠto je to tiražni liker?
Sljedeći članakKako prepoznati nedostatak kalcija na salati?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.