Obavještavamo sve zainteresirane da će Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objaviti Javne natječaje za podnošenje prijava za dodjelu sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2019.-2023. za mjeru Promidžba vina na tržištima trećih zemalja (u daljnjem tekstu: Promidžba) i Informiranje u državama članicama (u daljnjem tekstu: Informiranje) krajem studenoga 2020. godine.

Korisnici mjere Promidžba i Informiranje su: stručne organizacije uključene u sektor vina, organizacije proizvođača vina, udruženja organizacija proizvođača vina, privremena ili stalna udruženja dvaju ili više proizvođača, sektorske organizacije uključene u sektor vina, javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvođače vina, osim korisnika Državnog proračuna, privatna poduzeća (fizičke ili pravne osobe) registrirana za proizvodnju vina.

Privatna poduzeća (fizičke ili pravne osobe) registrirana za proizvodnju vina prihvatljivi su korisnici samo u mjeri Promidžba.

Javno tijelo ne smije biti jedini korisnik potpore u mjeri Informiranje.

Prihvatljivi troškovi  za mjeru PROMIDŽBA su:

  •  objavljivanje reklama u medijima (tisak, televizija, radio, internet, društvene mreže)
  •  ulaganja u odnose s javnošću, promociju i marketing, uključujući organizaciju informativnih putovanja u Hrvatsku, promociju imidža Hrvatske, promotivne prodaje
  •  ulaganja u izradu i distribuciju promotivnih materijala za tržišta trećih zemalja
  •  ulaganja u sudjelovanje na sajmovima i drugim događanjima na tržištima trećih zemalja te
  • administrativni troškovi i troškovi osoblja korisnika.

Prihvatljivi troškovi  za mjeru INFORMIRANJE su:

  • informativne kampanje
  • sudjelovanje na događanjima, sajmovima i izložbama od nacionalnog značaja ili od značaja za Europsku uniju
  • oglašavanje u medijima na tržištu država članica
  • izrada i distribucija informativnih materijala za tržište država članica i
  • administrativni troškovi i troškovi osoblja korisnika.

Informativne aktivnosti su prihvatljive ukoliko se provode u okviru:

  • informativnih kampanja koje se mogu provoditi u institucijama, a mogu biti i audio-vizualne i
  • događaja, sajmova i izložbi koje okupljaju barem sudionike iz države članice na koju se projekt odnosi i na kojima korisnik sudjeluje, u vidu informativnih štandova ili organiziranja konferencije.
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakHPK traži hitnu izmjenu uvjeta prihvatljivosti za provedbu mjere 21
Sljedeći članakMirovanje obveza kod otvaranja OPG-a
Avatar
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Zakonom o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 20. veljače 2009. godine, Republika Hrvatska postala je osnivač Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Sjedište Agencije je u Zagrebu, a osnivačka prava i dužnosti u ime osnivača obavlja ministarstvo nadležno za poljoprivredu. Svaka država članica Europske unije mora imati agenciju za plaćanja u poljoprivredi. Osnivanje takve agencije u Hrvatskoj bio je uvjet za zatvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, pa je tako Agencija za plaćanja u poljoprivredi  jedina institucija čije je osnivanje, odnosno postojanje, izrijekom navedeno u Ugovoru o pristupanju Hrvatske u EU kao uvjet za punopravno članstvo.     Da bi mogla povlačiti oko 5 milijardi kuna godišnje iz EU proračuna namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju RH, Agencija za plaćanja mora biti akreditirana po točno određenim kriterijima (Uredba EK 885/2006). Da bi dobila akreditaciju, Agencija za plaćanja je morala uspostaviti Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) preko kojeg sve zemlje članice EU zaprimaju, obrađuju i kontroliraju izravna plaćanja poljoprivrednicima.    Od ostalih neophodnih sustava, Agencija ima Upisnik poljoprivrednika s 174 953 registriranih poljoprivrednika (podaci od 4.5.2016.), zatim ARKOD – sustav za digitalnu identifikaciju zemljišnih parcela; te prateće registre (vinogradarski registar, registar primarnih proizvođača hrane, registar subjekata u ekološkoj proizvodnji), ISAP – centraliziranu elektronsku bazu podataka (za istovremeni unos podataka s 25 lokacija APPRRR u RH) i AGRONET – zaštićenu internetsku aplikaciju putem koje poljoprivrednici pregledavaju podatke o svom gospodarstvu te u kojoj elektronski popunjavaju godišnje zahtjeve za potpore.  Osnovni poslovi APPRRR:  - provedba nacionalnih mjera potpora u poljoprivredi i ribarstvu - provedba mjera Zajedničke poljoprivredne politke EU (izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja) -provedba mjera Zajedničke organizacije tržišta EU (intervencije u  stočarstvu/bilinogojstvu; raspodjela uvozno/izvoznih dozvola; proizvodna ograničenja u sektoru mlijeka i šećera; provedba mjera privatnog skladištenja; provedba Sheme školskog voća i Sheme školskog mlijeka) - provedba mjera IPARD programa (6 mjera) - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru pčelarstva - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru vinarstva - provedba mjera Zajedničke ribarstvene politike EU - dodjela prava na potrošnju „plavog goriva“ - naknada šteta od elementarnih nepogoda - provedba potpora osiguranja usjeva - provedba programa kapitalnih ulaganja   www.apprrr.hr