Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici usvojila Reformu Zajedničke poljoprivredne politike – Hrvatski model izravnih plaćanja u programsko-financijskom razdoblju 2015.-2020. koja će se primjenjivati od 1. siječnja 2015. godine.

Za provedbu novog modela izravnih plaćanja Hrvatska ima na raspolaganju u programskom razdoblju 2015.-2020. (financijsko 2016.-2021.) maksimalno 2,5 milijardi eura, od čega će iz EU proračuna biti osigurano 1,5 milijardi eura ili oko 60%. Osim toga, Ministarstvo poljoprivrede povećalo je omotnicu za izravna plaćanja na 423 milijuna eura u odnosu na iznos iz ugovora o pristupanju od 373 milijuna eura, što je povećanje za više od 13% ili 50 milijuna eura. Umjesto smanjenja potpore velikim korisnicima uvodi se preraspodjela plaćanja usmjerena na mala i srednja poljoprivredna gospodarstva veličine do 20 hektara. Naime iznos koji bi se ostvario smanjenjem potpore velikim korisnicima prenosio bi se u program ruralnog razvoja. Cilj od samog početka je bio povećanje omotnice za izravna plaćanja jer je prema odredbama ugovora o pristupanju omjer izravnih plaćanja i ruralnog razvoja 54:46, a na razini proračuna EU više od 70% sredstava ide u izravna plaćanja. Uvodi se i program za mlade poljoprivrednike te „zelena plaćanja“ usmjerena održivom razvoju poljoprivrede. Iako su program za male poljoprivrednike i proizvodno vezane potpora izborne mjere za države članice Ministarstvo poljoprivrede ih uvodi s ciljem potpore osjetljivim sektorima i pomoći malim poljoprivrednicima.

Cijeli dokument možete preuzeti ovdje.

Na web stranicama Ministarstva poljoprivrede objavljena su najčešća pitanja vezana uz novi model poticaja na koje odgovara ministar Tihomir Jakovina.

Prethodni članak200 tisuća kuna iz IPARD-a za lokalne akcijske grupe
Sljedeći članakIPARD-om sufinancirani solarni paneli
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.