Nova vrhunska vinska regija nalazi nalazi u Varaždinskoj županiji, regiji modernih, svježih vina niskih alkohola. Vina kreirana s puno strasti i ljubavi 11 vinarija iz varaždinskog i ludbreškog vinogorja su na 17. Decanter World Wine Awards 2020. u Londonu, najprestižnijem svjetskom ocjenjivanju vina, osvojila čak 22 medalje i 11 preporuka.

Srebrne i brončane medalje osvojile su mahom obiteljske vinarije koje se kvalitetom mogu nositi s najboljima na svijetu, što su sada potvrdili najcjenjeniji svjetski stručnjaci.

Veliki je to uspjeh, posebno ako se zna da su, uz poticaj i podršku Varaždinske županije, prvi put na prestižno ocjenjivanje u Londonu poslali značajniji broj uzoraka vina. Točnije, 35 uzoraka odabrao je osobno hrvatski sommelijerski prvak i Decanter sudac Siniša Lasan.

Nakon prvog „skeniranja“ i razgovora s vinarima, vidio sam strahovito veliki potencijal koji je sad i dokazan rezultatima na najrigoroznijoj, ali i najkvalitetnijoj izložbi. Ovo je velik korak, no trebamo raditi još više, jače i bolje da konačno ova dva vinogorja, varaždinsko i ludbreško, ozbiljno uvrstimo na vinsku kartu Hrvatske. U tome će pomoći ovakvi rezultati, a vjerujem da iduće godine možemo i do zlata – istaknuo je Lasan pojasnivši da su vino ove godine ocjenjivali samo suci iz Velike Britanije, a prednost su imale autohtone sorte.

Među 11 članova vinske Decanter reprezentacije Varaždinske županije najuspješnija je bila Vinarija Kopjar, osvajačica jedne srebrne (graševina) i četiri brončane medalje (sauvignom blanc, chardonnay, muškat žuti, rajnski rizling). Suci su njihovu graševinu slikovito opisali kao vino „intenzivnog okusa poširane kruške s naznakom bagrema i lista čaja“.

Najvišu ocjenu dobila je Vinarija Košćak za svoj Sauvignon, kojem nisu mogli odoljeti ni u Londonu. „Živahan i poletan sauvignon sa svježim zelenim notama i dugim završetkom“, opisali su ga suci.

Među nagrađenima je i Vinski hram Kotolenko, kojima je proizvodnja vina glavni izvor prihoda više od pola stoljeća. „Vino tražite tamo gdje ga stvaraju ljudske ruke“, geslo je pod kojim obitelj Kotolenko na bajkovitim brežuljcima Varaždinske županije kreira pinot sivi, muškat žuti, sauvignon i druga vrhunska vina.  

Naš je cilj proizvesti dobro vino kontinuirane kvalitete svake godine. Uz puno rada, zalaganja, ljubavi i znanja, ništa nije nemoguće. Ocjenjivanje na Decanteru je dokaz da radimo dobro i idemo pravim putem. Na nama je sada obaveza da se još više zalažemo za kvalitetu, a vinsku priču pronesemo izvan granica Varaždinske županije. Jer dan bez vina je kao dan bez sunca – zaključio je Slavko Kotolenko, još uvijek pod dojmom uspjeha u Londonu.

Vina iz varaždinskog i ludbreškog vinogorja zasluženo su pod povećalom vinske javnosti, što ne čudi, s obzirom da je Varaždinska županija po broju medalja, priznanja i prijavljenih uzoraka na Decanteru druga najuspješnija u Hrvatskoj. Poslano je 35 uzoraka, od kojih su 22 vina dobila medalje, a još 11 vina preporuke. Time su ostvarili nevjerojatnu, 95-postotnu uspješnost na najvećem vinskom natjecanju na svijetu s više od 16.500 prijava iz gotovo 50 zemalja svijeta!

Aktivnosti na promidžbi i brendiranju vina nastavljaju se još snažnijim tempom. Nagrađena vina imaju ‘Decanter ‘naljepnicu kao garanciju kvalitete, otisnut je prigodni katalog s detaljnim prikazom svih nagrađenih vina, a planira se i održavanje vinskih radionica s ugostiteljima i distributerima diljem Hrvatske.

Sve medalje vinske reprezentacije Varaždinske županije – Decanter 2020.  

Srebrna odličja osvojila su Vinarija Košćak za sauvignon blanc, Vina Mežnarić za pinot crni, Vinarija Kopjar za graševinu, Vinarija Najman za rajnski rizling i Vinarija Makar za graševinu.

Broncu su osvojili Vinarija Košćak za rajnski rizling, Vina Mežnarić za muškat, Vinarija Kopjar za sauvignon blanc, chardonnay, muškat žuti i rajnski rizling polusuhi, Vinarija Najman za pinot crni, Vinarija Makar za manzoni bijeli, Vinarija Kežman za rajnski rizling, Vinski hram Kotolenko za pinot sivi i muškat žuti, Vinarija Šafran za graševinu i manzoni bijeli, Lovrini vinogradi za pjenušac Brut nature, Vinarija Stručić za chardonnay i Dvorac Maruševec za pinot sivi i pinot bijeli.

Preporuke su dobili Vinarija Košćak za cabernet franc, Vina Mežnarić za sauvignon blanc,  Vinarija Najman za sauvignon blanc, Vinarija Kežman za muškat žuti, Vinski hram Kotolenko za sauvignon blanc, Vinarija Šafran za traminac bijeli, Lovrini vinogradi za sauvignon blanc i rajnski rizling, Vinarija Stručić za rajnski rizling i graševinu te Dvorac Maruševec za sauvignon blanc.

Prethodni članakDanas je Svjetski dan jabuka!
Sljedeći članakKako uzgojiti ružmarin?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.