Nacionalno tržište poljoprivrednih strojeva u Italiji završilo je prvu polovicu godine s padom prodaje svih glavnih vrsta strojeva od traktora do kombajna. Pad registracija također je zabilježen kod transportera , prikolica i teleskopskih utovarivača. Potrebno je ojačati poticajne alate kako bi se modernizirao vozni park poljoprivrednika.

Podaci koji se odnose na tržište poljoprivredne mehanizacije u prvih šest mjeseci ove godine, a koje je FederUnacoma obradila na temelju evidencije Ministarstva infrastrukture i prometa, potvrđuju pad o kojem je već izvješteno na godišnjoj skupštini Federacije u Zola Predosi (Bologna). Pad prodaje, koji se nastavlja više od dvije godine nakon vrhunca prodaje zabilježenog 2021., utjecao je na sve glavne tipove strojeva. U usporedbi sa prvom polovicom 2023. godine, bilježi se pad prodaje traktora od 17,3% s 8.363 registriranih traktora. Prodaja kombajna zabilježila je pad od prodaje od 38,7% s 173 registrirana kombajna.

Pad prodaje kod svih vrsta strojeva

Transporter (tegljači s utovarnim platformama) također sa 285 registriranih strojeva bilježe pad prodaje za 16,7%. Kod prikolica je pad prodaje ipak smanjen, ali i dalje iznosi 4,1% (3.989 komada). Kod teleskopskih utovarivača pad prodaje iznosi 24,1% s (491 komad). Ova posljednja kategorija strojeva, cijenjena zbog svoje operativne svestranosti, zabilježila je značajan porast prodaje proteklih godina. Ipak, taj trend je zaustavljen 2022.

Pad koji se bilježi na tržištu novih vozila sve više postavlja pitanje modernizacije nacionalnog voznog parka, što prema udruzi proizvođača FederUnacoma zahtijeva hitno jačanje javnih poticajnih alata.

Prethodni članakDalmatinski med postao 51. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji
Sljedeći članakIzmjene i dopune pravilnika iz sektora pčelarstva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.