Baranjski bećarac pokazao je zašto je najbolja baštinska manifestacija u Hrvatskoj. Novi program Vino i tambure odlično je upotpunio dobru atmosferu kojom je odisao prostor ispod stoljetnog drvoreda.

 „Vino i tambure“ predstavili su se posjetiteljima u petak 31. svibnja. Za prvo izdanje čak 14 vinara iz 3 zemlje nudili svoja podunavska vina u prekrasnom drvoredu ispred crkve sv. Petra i Pavla kod Topolja. Podunavska vina predstavili su Bećaruša, Pinkert, Kolar, Horvat, Szabo, Svijetli dvori, Gerštmajer, Zajec, Martinov, Zlatno brdo, Kusić te vinarija Zvonko Bogdan iz Subotice. Na sajmu su nastupili i hrvatski vinari iz mađarskog dijela Baranje – vinarija Planina iz Mohača i Kovač iz Vršende. Degustiralo se kao nekada, iz malih vinskih (podrumskih) čaša, u spomen na generacije baranjskih podrumara. Zvučna kulisa nije mogla biti bolja – Zvonko Bogdan i 8 tamburaša!

Ni žestoki pljusak nije ih spriječio

Niti žestok pljusak nije otjerao publiku s koncerta velikog Zvonka Bogdana koji je održao fantastičan koncert. Veliko nevrijeme i tehnički problemi koji su posljedično nastali nisu utjecali na nastavak koncerta, nego dapače, novonastali ambijent vratio je ljude u neka prošla vremena. Na trenutke bez rasvjete i razglasa Zvonko Bogdan sa svojim tamburašima pjevao je zajedno s nekoliko tisuća posjetitelja koji su došli iz raznih dijelova Hrvatske, Mađarske, Srbije te BiH. U nastavku programa nastupila je Panonika iz Sombora te Žeteoci. Oni su također kao nekada svirali bez razglasa u šatoru uz pratnju mnogobrojne publike. Istog dana u crkvi je otvorena izložba hrvatskog fotografa iz Pečuha Akoša Kolara „Zdravo tilo Isusovo“, dok je ispred crkve održana dječja smotra folklora.

Filip Golubov:

Novim programom „Vino i tambure“ slavimo generacije baranjskih vinogradara i podrumara. Nekoć je cijela Planina bila u vinogradima. Nema boljeg spomena na ta vremena od druženja uz male vinske čaše i zvukove tamburice.

Prvi dan 29. Baranjskog bećarca slavio je naborane ruke starih podrumara, a drugi čudesne ženske ruke koje su Baranji podarili gastro suvenir „tisto“, ali i prekrasne narodne nošnje. Moglo se kušati čak 40 jela na 18 štandova, a gotovo stotinu majstora tista došli su iz Draža, Topolja, Duboševice, Gajića, Karanca, Batine, Piškorevaca, Subotice, Sombora, Berega, Bačkog Monoštora, Otoka, Osijeka i Belog Manastira kako bi prikazali svoje vještine. Posjetitelji su mogli kušati brojne forme šokačke tjestenine kao što su trganci, taške, lokšice, čikovi, lepurice, valjuške, gomboce, rezanci, tarana te čuveni zavezanci…

Festival tista

Festival tista na najbolji način prikazuje bogatstvo podunavske kuhinje. Moglo se kušati od slatkog do slanog, od jela na žlicu do mesnih, ribljih i vegetarijanska jela. Degustirali su se zaboravljeni recepti poput ovčjeg i guščjeg paprikaša ili suve ribe i krompa. Na meniju je bila riba, divljač, guska, ovca, pijetao ili za vegetarijance jela s grahom, graškom, koprivama, krumpirom, kupusom. Ljubitelji slatkog uživali su u kombinacijama s pekmezom, makom, orasima, višnjama i to u glinenim posudama. Za savršenu glazbenu kulisu Festivala tista bila su zaduženi rock’n’roll tamburaši Banda Drvena iz Bačke te Orkestar Planina iz Mohača. Subotnji program završio je svirkom Royal banda iz Đakova.

Mislav Matišić:

-Festival tista je pokazao kako je jedna od vodećih gastro manifestacija u regiji, a s pravom možemo reći kako „tisto“ postaje jedan od brandova Baranje. Putem „tista“ pokazujemo kako naša regija ima najbogatiju i najraznovrsniju gastronomiju u Hrvatskoj.

Cilj okupljanje podunavskih Hrvata

Baranjski bećarac protekle tri godina postao je mjesto održavanja Godišnjeg skupa podunavskih Hrvata. Cilj ovoga susreta je okupiti podunavske Hrvate (Bunjevce i Šokce iz Hrvatske, Mađarske i Srbije) i prezentirati bogatstvo hrvatske kulturne i enogastro baštine. Stoljećima su veze između podunavskih Hrvata bile jake, no splet povijesnih okolnosti razdvojio ih je na tri države. I možemo reći da je skup itekako uspio, sudjelovalo je stotine sudionika od mališana iz Tavankuta, Subotice i Vajske, vinara, plesača i svirača iz Mohača, Sombora, Kukinja i Vršende te kuhara iz Berega, Monoštora, Sombora, Subotice i Tavankuta. Bilo je prekrasno vidjeti koliko je našeg svijeta iz trokuta Pečuh-Subotica-Osijek došlo na ovogodišnji Baranjski bećarac.

Spomenimo kako se ujutro održala i utrka zaprežnih kola, dok su se na šokačkom vašaru mogli kupiti domaći proizvodi i tradicionalni suveniri kao što su bunjevačke slike od slame te motivi s baranjskim šokačkim vezom. Održana je i smotra folklora na kojoj je nastupilo 11 KUD-ova iz Hrvatske (Draž, Baranjsko Petrovo Selo, Batina, Gradište, Kupljenovo, Osijek) Srbije (Sombor, Bački Monoštor), Mađarske (Kukinj), BiH (Žepče) te Austrije (Linz). Bećarac je završen svečanom misom zahvalnicom i smotrom pučkog pjevanja „Marijo, svibnja kraljice“ te kako to priliči kolom ispred crkve.

Organizatori Baranjskog bećarca su KTM Baranjski bećarac, Općina Draž, Turistička zajednica općine Draž, Osječko-baranjske županija i Karašicka Republika uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatske turističke zajednice Hrvatske matice iseljenika te Turističke zajednice Osječko-baranjske županije. Što reći za kraj nego vidimo se dogodine na jubilarnom 30. Baranjskom bećarcu i 5. Festivalu tista koji će se održati od 6. do 8.  lipnja 2025. godine.

Pogledajte galeriju:

Prethodni članakTretiranje vinograda
Sljedeći članakObilježavanje Svjetskog dana zaštite okoliša
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.