Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić, gradonačelnici Osijeka i Poreča, načelnici općina Čepin, Funtana, Tar -Vabriga i Vrsar te direktori lokalnih komunalnih poduzeća Vodovod Osijek i Usluga Poreč potpisali su danas, 3. travnja 2014. godine u Zagrebu ugovore o sufinanciranju i dodjeli bespovratnih sredstava za vodnogospodarstvene projekte na području Osijeka i Poreča vrijedne gotovo 140 milijuna eura odnosno više od milijardu kuna.

 

Na svečanosti je prisustvovao i potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, koji je istaknuo kako su Osijek i Poreč prva dva projekta koja će biti sufinancirana sredstvima iz strukturnih fondova te da kroz ove projekte Hrvatska povlači jednu trećinu ukupnih sredstva alociranih za razvoj vodnog gospodarstva u RH. Ovi projekti otvaraju put i svim ostalim projektima kako bi se maksimalno iskoristila sredstva koja su Hrvatskoj na raspolaganju iz tih fondova, zaključio je Grčić.

 

Ministar Jakovina naglasio je kako ovim projektima doprinosimo našim strateškim ciljevima vodnog gospodarstva preuzetim kroz članstvo u EU a to je povećanje stupnja priključenosti stanovništva  na sustave javne odvodnje i vodoopskrbe radi poboljšanja zdravlja ljudi i boljih uvjeta zaštite okoliša.

 

Projekt „Poboljšanje vodne infrastrukture u Osijeku“ ukupne je procijenjene vrijednosti 72.508.560 eura a uz grad Osijek, obuhvaća i općinu Čepin te naselja Briješće i Tenja. Europska unija sufinancira ovaj projekt sa 73 posto, odnosno gotovo 53 milijuna eura a svrha projekta je poboljšanje vodoopskrbe i odvodnje te pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na području aglomeracije Osijek, koja broji ukupno 135 tisuća stanovnika. Glavne aktivnosti u sklopu projekta su:

 

• izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s naprednim stupnjem pročišćavanja

• rekonstrukcija i izgradnja vodoopskrbnog sustava (16 km cijevi)

• rekonstrukcija i izgradnja sustava odvodnje (66,5 km cijevi)

• nabava opreme za upravljanje i održavanje sustava

 

Uz poboljšanje razine očuvanosti okoliša (posebno zaštita prirodne raznolikosti i biološkog sustava PP „Kopački Rit“) te zaštite zdravlja ljudi, kroz ovaj projekt očekuje se priključenje 98% stanovništva na sustav odvodnje i vodoopskrbe na području Osijeka.

 

Projekt „Sustav odvodnje s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Poreča“ ukupne je procijenjene vrijednosti 67.187.400 eura a uz Poreč obuhvaća i općine Funtana, Tar -Vabriga i Vrsar. Europska unija ovaj projekt sufinancira sa 74 posto, odnosno gotovo 50 milijuna eura. Grad Poreč i spomenute tri općine imaju oko 24,4 tisuće stalnih stanovnika no i tri puta veći turistički kapacitet (oko 75.000 ljudi).

 

Glavni infrastrukturni problem u Poreštini vezan uz vodu je nedostatak odgovarajuće usluge pročišćavanja otpadnih voda. Postojeći uređaji za pročišćavanje otpadnih voda rade tek na prvom stupnju pročišćavanja a odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda se ne obavljaju u skladu s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Proizvodnju otpadnih voda u Poreštini karakteriziraju velike sezonske varijacije; turizam proizvede znatne količine sanitarnih otpadnih voda koje svoj vrhunac dosežu u srpnju i kolovozu s trenutno 2 milijuna noćenja u svakom od tih mjeseci. Ovaj projekt obuhvaća:

 

• izgradnju 4 (četiri) uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u naseljima s postojećim kanalizacijskim mrežama,

• povećanje priključenosti na kanalizaciju i povećanje stupnja pročišćavanja otpadnih voda na područjima s razvijenim sustavima vodoopskrbe,

• rekonstrukciju postojećih kanalizacijskih mreža s visokom stopom propuštanja koje djeluje na izvore vode za piće,

• povećanje učinkovitosti i pouzdanosti sustava javne odvodnje

 width=

Prethodni članakSuzbijanje korova u ratarskim kulturama
Sljedeći članak04. travnja novi natječaj za mjeru 101 IPARD -a
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.