Europska komisija odobrila je zahtjev za upis Vrbovečke pere u Registar jamstava tradicionalnih specijaliteta.

Vrbovečka pera pekarski je proizvod u obliku soljenog ili slatkog tarta sa svježim kravljim sirom, vrhnjem i jajima. Žlica šećera dodaje se nadjevu slatke varijante. Vrbovečka pera ima dugu tradiciju proizvodnje, a recept se prenosi s generacije na generaciju u Hrvatskoj. Ova nova oznaka uvrstit će se na popis 66 proizvoda koji su već zaštićeni u registru jamstava tradicionalnih specijaliteta, a dostupan je u bazi podataka eAmbrosia.

Za više informacija vidjeti i stranice o politici kvalitete i GIView.

Recept za Vrbovečka pera

Donosimo vam recept za ovo tradicionalno jelo:

Sastojci:

Za tijesto:

✦300 g glatkog brašna
✦0,2 l mlijeka
✦16 g kvasca
✦8 g šećera
✦16 g svinjske masti
✦8 g soli

Za nadjev:

✦400 g svježeg sira
✦140 g kiselog vrhnja
✦7 g soli
✦12 g kukuruzne krupice
✦1 jaje + 1 bjelanjak
✦16 g šećera ako radite slatku varijantu

Za preljev:

✦50 g kiselog vrhnja
✦1 jaje

Priprema:

Šećer i svježi kvasac i jednu žlicu glatkog brašna pomiješati i staviti u prethodno zagrijano mlijeko da fermentira na toplom mjestu. Tu mješavinu i ostatak glatkog brašna, sol i mast pomiješati i staviti na toplo mjesto dok se ne udvostruči volumen.

U zasebnoj posudi pomiješati u jednolični nadjev sir, vrhnje, jaje i bjelanjak od jaja iz preljeva, sol i kukuruznu krupicu (u obzir dolazi pšenični griz ili riža). U smjesi se ostavljaju krupniji komadići sira. U varijanti s koprivom, pomiješati 0,5g pofurene koprive sa glavnim nadjevom dok u varijanti s rižom glavni nadjev treba pomiješati s 200 g riže.

U zasebnoj posudi pomiješati u jednoličnu smjesu žumanjak i vrhnje. Tijesto izmijesiti i razvaljati na debljinu od otprilike 1 cm, a promjera oko 45 cm. Rubove tijesta (oko 4-5 cm) prstima stanjiti na otprilike pola debljine tijesta u sredini. Nadjev jednolično razvući po površini tijesta do istanjenog ruba, potom rub presavinuti preko nadjeva tako da ne bude nabora. Nadjev se nejednako poprskati preljevom.

Vrbovečka pera nekad se pekla u krušnoj peći na temperaturi 250-280 °C. U kućnoj pećnici potrebna je maksimalna temperatura uz prethodno zagrijavanje, a pečenje traje 20 do 30 minuta. U konvekcijskoj pećnici, koja je po karakteristikama najsličnija nekadašnjoj krušnoj peći, cirkulaciju zraka treba smanjiti na najmanju moguću. U konvekcijskoj pećnici pečenje traje od 12 do 17 minuta.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede

Prethodni članakPrve izmjene natječaja za potporu malim poljoprivrednicima
Sljedeći članakPrimjena bakterija i mikoparazitnih gljiva u uzgoju ozime repice
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.