Vrućine ili narav grabežljivca, dovele su do novog pokolja ovaca. Ovaj put u Ravnim kotarima, selu Galovcu, gdje vukova prije nikad nije bilo. Vuk je zaklao gotovo cijelo stado i to usred bijela dana.

Najočajniji u Ravnim kotarima danas je Denis Burčul. Ostao je gotovo bez cijeloga stada ovaca.

15 mrtvih 3 naklane i 3 su ostale i to je to, rekao je Denis Burčul, Galovac, za HRT.

Naklanim ovcama također nema spasa pa će ukupna bilanca vučjeg pohoda biti 18 mrtvih ovaca.

– Za mene je ta šteta neprocjenjiva jer se bavim seoskim turizmom i te sam janjce imao za ponudu gostima, dodaje.

Denis ima 3 hektara ograđenog pašnjaka. Međutim vuk je pronašao način da dođe do ovaca. Jednu po jednu kako je sustizao tako je i ubijao.

– Jedan vuk ne bi uspio sam, sigurno ih je bilo više, smatra.

Vuk ili više njih preskočili su ogradu i upali među stado.

– Ja sam nekada lovio i znam čitati tragove. Vidite, tu je slomljena drača koja je suha i tu smo našli dlaku, tu su upali.

Denisova ograda na mjestima je niža za pola metra od jednog metra i osamdeset centimetara propisane visine. Je li to pomoglo vuku i on se pita strahujući da će zbog toga ostati i bez odštete.

– Ja bih je poklonio državi, te su oštete minimalne, kaže.

– Vuk je ubio i ovoga ovna teškoga oko 100 kilograma. Da ga je vlasnik prodavao, za njega bi dobio najmanje 300 eura, izvijestio je Edi Škovrlj.

Prije nekoliko godina vuk je Denisu zaklao još 5 ovaca. U ovom dijelu Ravnih kotara kaže, vukova nikad nije bilo.

– Vuk u biti ovdje nije autohtona životinja, to je država Hrvatska ili tko već ubacili prije 5-6 godina i ovo je drugo klanje mojih ovaca, ističe.

Poznato je stoljećima da vuk s ovcom nešto ima. Ostaje za vidjeti hoće li država pronaći bolji odnos s uzgajivačima, jer kad je već odlučila štititi vuka, da bolje zaštiti i čovjeka.

Izvor: dalmatinskiportal.hr

Prethodni članakKako prepoznati prve simptome Afričke svinjske kuge?
Sljedeći članakTko su glavni proizvođači luka i češnjaka na svijetu?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.