Zahtjev za izdavanje elektroničke poljoprivredne iskaznice (ePI) poljoprivrednici podnose u podružnicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR). Zahtjev za izdavanje poljoprivrednici podnose u nadležnim ispostavama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a za podnošenje zahtjeva, koji se podnosi u elektroničkoj formi, nužna je osobna iskaznica, OIB, e-mail te kontakt broj mobitela nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Napominjemo da je za prvo izdavanje iskaznice besplatno za nositelja (odgovornu osobu) obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. 

Vjeruje se da će uskoro prilikom smirivanja pandemije, započeti pripremljena promotivna kampanja i pritom zaživjeti internet stranica (epi.mps.hr) na kojoj ćete moći saznati više o samoj ePI, proceduri za dobivanje, kako je koristiti i saznati koje digitalne usluge vam ona omogućava.

Iz navedenog razloga još uvijek NIJE MOGUĆE predati zahtjev za ePI iskaznicu online!

Prethodni članakKorisni savjeti za ljetne radove u vrtu
Sljedeći članakTehnologija gnječenja zrnja žitarica gnječilicama finskog proizvođača MURSKA
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.