Prelovili smo 80% ribljih stokova, a s njima i mnoge vrste koje nam nisu bile na jelovniku. Upravo te „slučajne žrtve“ bile su tema današnjeg okruglog stola „Zajednički pristup za smanjenje prilova u jadranskom ribarstvu“. Uz organizatore, svjetsku organizaciju za zaštitu prirode WWF i Udrugu Biom, na okruglom stolu su sudjelovali znanstvenici, donositelji odluka, predstavnici nevladinih organizacija te ribari.

-Ribolov je danas vrlo učinkovit u lovu ciljanih vrsta. Na žalost, ta učinkovitost nije manja kada pričamo o neciljanim vrstama. Jadran je istovremeno žarište bioraznolikosti i more s najvećim brojem ugroženih i ranjivih morskih bića. Prilov je jedan od glavnih uzroka ugroženosti mnogih osjetljivih skupina morskih životinja kao što su morske kornjače, morski psi ili morske ptice. Neke od tih vrsta doslovno su dovedene do ruba izumiranja. Npr. sklat sivac, naglasio je Mosor Prvan, voditelj morskog programa u WWF Adriji.

Prilov se odnosi na dio ulova koji je nenamjerno ulovljen tijekom ribolovne aktivnosti. Uključuje slučajni ulov ugroženih vrsta ili odbačeni ulov nekomercijalnih i komercijalnih morskih organizama. Ribarima svakako nije u interesu loviti vrste koje ne mogu prodati. Osim što time dugoročno narušavaju ravnotežu morskog ekosustava i samim time i održivost ribarstva; ulovom nekih neciljanih vrsta oštećuju se ribolovni alati ili se smanjuje njihova lovnost. Primjerice, jedna morska kornjača na plutajućem parangalu može značajno smanjiti njegovu lovnost. Dupin zapetljan u mrežu često znači potpuni gubitak tog alata.

-Od prilova nisu pošteđene niti morske ptice. Štoviše, u Europi ih godišnje strada čak 200 tisuća. Mnogi će reći da su morske ptice ionako mnogobrojne misleći uglavnom na galebove. Međutim, u Jadranu žive neke izrazito rijetke morske ptice kao što su kaukal, gregula i sredozemni galeb; one su također česta žrtve prilova. Prilov je ribaru propuštena prilika, a ptici smrtni ishod. Jedno je  jasno: ptici nije mjesto na udici, istaknuo je Hrvoje Čeprnja, stručni suradnik za ribarstvo iz Udruge Biom.

Današnjim okruglim stolom želimo stvoriti bolji uvid u problem prilova na Mediteranu. Suradnjom sa znanstvenicima, ribarima i zakonodavcima želimo iznaći rješenja za smanjenje prilova u Jadranu. Mjere smanjenja prilova u Jadranu ne moraju nužno značiti tehničke promjene na ribolovnim alatima već je ponekad potrebno uvesti prostorno-vremensku regulaciju ribolova. Dobre ekološke odluke ujedno su i dobre ekonomske odluke: ono što je dobro za okoliš također je dobro za gospodarstvo.

-Želimo li doista provesti korjenite promjene koje će nama, a još i više generacijama koje dolaze, omogućiti korištenje morskih resursa, morat ćemo prihvatiti činjenicu da gubitak bilo koje morske vrste, od onih kojih se bojimo (morski psi), do onih koje su nam nezanimljive (trpovi), eksponencijalno ubrzava degradaciju života u moru i vodi ka njegovom potpunom kolapsu. Prihvaćanje te činjenice osnovni je korak u osiguravanju dostojanstvenog i skladnog odnosa ljudi i mora, zaključuje Krstinić.

Projekt „MedBycatch radi na poboljšanju prepoznavanja problema prilova, pružanju vještina, alata i sredstava za smanjenje slučajnog ulova ugroženih vrsta u Sredozemlju s naglaskom na Maroko, Tunis, Tursku, Italiju i Hrvatsku. Kratki video o prilovu kao i ciljevima projekta pogledajte ovdje.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPodrška Deklaraciji o Alpe-Adria-Dunav regiji slobodnoj od GMO-a
Sljedeći članakPenalizacija mirovine
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.