Pozivaju se poduzetnici čiji je kontinuitet proizvodnje ugrožen nepredvidivim i dalekosežnim utjecajem kriza da razmotre mogućnost financiranja potreba za obrtnim sredstvima (nabava repromaterijala za sjetvu, hrane za stoku, osiguranje likvidnosti uslijed visokog rasta troškova energenata i dr.) putem dostupnih kredita i uz jamstvene sheme uz državne potpore.

Hrvatskim poljoprivrednicima su u tekućem programskom razdoblju uz bespovratne potpore te investicijske zajmove iz Programa ruralnog razvoja na raspolaganju zajmovi i jamstva za obrtna sredstva. Oni se plasiraju putem HBOR-a i HAMAG-BICRO-a od pojave COVID-a, uz nove linije HBOR-a zbog utjecaja ruske agresije na Ukrajinu.

Mjera Financijski instrumenti, koja uključuje zajmove i jamstva za poljoprivrednike i prerađivače te dionike sektora šumarstva, izvorno nije bila planirana u Programu ruralnog razvoja 2014.-2020.. Ministarstvo poljoprivrede od 2018. ipak provodi ovu mjeru za financiranje investicija. Proglašenje i širenje epidemije COVID 19 donosi nove izazove u poslovanju svih gospodarstvenika. Osobito dionika u proizvodnji hrane.

U suradnji Ministarstva, HAMAG BICRO-a i HBOR-a još jednom uspješno uspostavljaju kreditne linije. Ovog puta isključivo za obrtna sredstva uslijed prijetnje likvidnosti za brojne poljoprivrednike i prerađivače. Sve ove linije omogućuju financiranje po povoljnijim uvjetima od onih na tržištu.

U nekoliko godina provedbe na kraju drugog tromjesečja 2022. godine isplaćeno je 1.507 zajmova/jamstava u iznosu od 569,9 mil kuna.


U ovoj godini dodatnu prijetnju poslovanju i održavanju proizvodnje predstavljaju posljedice ruske agresije na Ukrajinu. Od njih ističemo porast cijene energenata, sirovina, inputa i poremećaji u lancu opskrbe te klimatske nepogode. One ugrožavaju opstojnost i dohodak poljoprivrednika.

Ovim putem predstavljamo dostupne linije s počekom do 1 godine, rokom plaćanja pet godina i uz kamatnu stopu od 0,5%. One su u svrhu financiranja povećanih troškova energije, nabave repromaterijala, stočne hrane, osiguranja likvidnosti i kontinuiranog rada.

Detaljne informacije o dostupnim programima se nalaze na poveznici.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakVrijeme i dinamika uzimanja uzoraka
Sljedeći članakProsvjedi poljoprivrednika u Pragu
Avatar
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Zakonom o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 20. veljače 2009. godine, Republika Hrvatska postala je osnivač Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Sjedište Agencije je u Zagrebu, a osnivačka prava i dužnosti u ime osnivača obavlja ministarstvo nadležno za poljoprivredu. Svaka država članica Europske unije mora imati agenciju za plaćanja u poljoprivredi. Osnivanje takve agencije u Hrvatskoj bio je uvjet za zatvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, pa je tako Agencija za plaćanja u poljoprivredi  jedina institucija čije je osnivanje, odnosno postojanje, izrijekom navedeno u Ugovoru o pristupanju Hrvatske u EU kao uvjet za punopravno članstvo.     Da bi mogla povlačiti oko 5 milijardi kuna godišnje iz EU proračuna namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju RH, Agencija za plaćanja mora biti akreditirana po točno određenim kriterijima (Uredba EK 885/2006). Da bi dobila akreditaciju, Agencija za plaćanja je morala uspostaviti Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) preko kojeg sve zemlje članice EU zaprimaju, obrađuju i kontroliraju izravna plaćanja poljoprivrednicima.    Od ostalih neophodnih sustava, Agencija ima Upisnik poljoprivrednika s 174 953 registriranih poljoprivrednika (podaci od 4.5.2016.), zatim ARKOD – sustav za digitalnu identifikaciju zemljišnih parcela; te prateće registre (vinogradarski registar, registar primarnih proizvođača hrane, registar subjekata u ekološkoj proizvodnji), ISAP – centraliziranu elektronsku bazu podataka (za istovremeni unos podataka s 25 lokacija APPRRR u RH) i AGRONET – zaštićenu internetsku aplikaciju putem koje poljoprivrednici pregledavaju podatke o svom gospodarstvu te u kojoj elektronski popunjavaju godišnje zahtjeve za potpore.  Osnovni poslovi APPRRR:  - provedba nacionalnih mjera potpora u poljoprivredi i ribarstvu - provedba mjera Zajedničke poljoprivredne politke EU (izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja) -provedba mjera Zajedničke organizacije tržišta EU (intervencije u  stočarstvu/bilinogojstvu; raspodjela uvozno/izvoznih dozvola; proizvodna ograničenja u sektoru mlijeka i šećera; provedba mjera privatnog skladištenja; provedba Sheme školskog voća i Sheme školskog mlijeka) - provedba mjera IPARD programa (6 mjera) - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru pčelarstva - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru vinarstva - provedba mjera Zajedničke ribarstvene politike EU - dodjela prava na potrošnju „plavog goriva“ - naknada šteta od elementarnih nepogoda - provedba potpora osiguranja usjeva - provedba programa kapitalnih ulaganja   www.apprrr.hr