Pozivaju se poduzetnici čiji je kontinuitet proizvodnje ugrožen nepredvidivim i dalekosežnim utjecajem kriza da razmotre mogućnost financiranja potreba za obrtnim sredstvima (nabava repromaterijala za sjetvu, hrane za stoku, osiguranje likvidnosti uslijed visokog rasta troškova energenata i dr.) putem dostupnih kredita i uz jamstvene sheme uz državne potpore.

Hrvatskim poljoprivrednicima su u tekućem programskom razdoblju uz bespovratne potpore te investicijske zajmove iz Programa ruralnog razvoja na raspolaganju zajmovi i jamstva za obrtna sredstva. Oni se plasiraju putem HBOR-a i HAMAG-BICRO-a od pojave COVID-a, uz nove linije HBOR-a zbog utjecaja ruske agresije na Ukrajinu.

Mjera Financijski instrumenti, koja uključuje zajmove i jamstva za poljoprivrednike i prerađivače te dionike sektora šumarstva, izvorno nije bila planirana u Programu ruralnog razvoja 2014.-2020.. Ministarstvo poljoprivrede od 2018. ipak provodi ovu mjeru za financiranje investicija. Proglašenje i širenje epidemije COVID 19 donosi nove izazove u poslovanju svih gospodarstvenika. Osobito dionika u proizvodnji hrane.

U suradnji Ministarstva, HAMAG BICRO-a i HBOR-a još jednom uspješno uspostavljaju kreditne linije. Ovog puta isključivo za obrtna sredstva uslijed prijetnje likvidnosti za brojne poljoprivrednike i prerađivače. Sve ove linije omogućuju financiranje po povoljnijim uvjetima od onih na tržištu.

U nekoliko godina provedbe na kraju drugog tromjesečja 2022. godine isplaćeno je 1.507 zajmova/jamstava u iznosu od 569,9 mil kuna.


U ovoj godini dodatnu prijetnju poslovanju i održavanju proizvodnje predstavljaju posljedice ruske agresije na Ukrajinu. Od njih ističemo porast cijene energenata, sirovina, inputa i poremećaji u lancu opskrbe te klimatske nepogode. One ugrožavaju opstojnost i dohodak poljoprivrednika.

Ovim putem predstavljamo dostupne linije s počekom do 1 godine, rokom plaćanja pet godina i uz kamatnu stopu od 0,5%. One su u svrhu financiranja povećanih troškova energije, nabave repromaterijala, stočne hrane, osiguranja likvidnosti i kontinuiranog rada.

Detaljne informacije o dostupnim programima se nalaze na poveznici.

Prethodni članakVrijeme i dinamika uzimanja uzoraka
Sljedeći članakProsvjedi poljoprivrednika u Pragu
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Zakonom o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 20. veljače 2009. godine, Republika Hrvatska postala je osnivač Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Sjedište Agencije je u Zagrebu, a osnivačka prava i dužnosti u ime osnivača obavlja ministarstvo nadležno za poljoprivredu. Svaka država članica Europske unije mora imati agenciju za plaćanja u poljoprivredi. Osnivanje takve agencije u Hrvatskoj bio je uvjet za zatvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, pa je tako Agencija za plaćanja u poljoprivredi  jedina institucija čije je osnivanje, odnosno postojanje, izrijekom navedeno u Ugovoru o pristupanju Hrvatske u EU kao uvjet za punopravno članstvo.     Da bi mogla povlačiti oko 5 milijardi kuna godišnje iz EU proračuna namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju RH, Agencija za plaćanja mora biti akreditirana po točno određenim kriterijima (Uredba EK 885/2006). Da bi dobila akreditaciju, Agencija za plaćanja je morala uspostaviti Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) preko kojeg sve zemlje članice EU zaprimaju, obrađuju i kontroliraju izravna plaćanja poljoprivrednicima.    Od ostalih neophodnih sustava, Agencija ima Upisnik poljoprivrednika s 174 953 registriranih poljoprivrednika (podaci od 4.5.2016.), zatim ARKOD – sustav za digitalnu identifikaciju zemljišnih parcela; te prateće registre (vinogradarski registar, registar primarnih proizvođača hrane, registar subjekata u ekološkoj proizvodnji), ISAP – centraliziranu elektronsku bazu podataka (za istovremeni unos podataka s 25 lokacija APPRRR u RH) i AGRONET – zaštićenu internetsku aplikaciju putem koje poljoprivrednici pregledavaju podatke o svom gospodarstvu te u kojoj elektronski popunjavaju godišnje zahtjeve za potpore.  Osnovni poslovi APPRRR:  - provedba nacionalnih mjera potpora u poljoprivredi i ribarstvu - provedba mjera Zajedničke poljoprivredne politke EU (izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja) -provedba mjera Zajedničke organizacije tržišta EU (intervencije u  stočarstvu/bilinogojstvu; raspodjela uvozno/izvoznih dozvola; proizvodna ograničenja u sektoru mlijeka i šećera; provedba mjera privatnog skladištenja; provedba Sheme školskog voća i Sheme školskog mlijeka) - provedba mjera IPARD programa (6 mjera) - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru pčelarstva - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru vinarstva - provedba mjera Zajedničke ribarstvene politike EU - dodjela prava na potrošnju „plavog goriva“ - naknada šteta od elementarnih nepogoda - provedba potpora osiguranja usjeva - provedba programa kapitalnih ulaganja   www.apprrr.hr