Na današnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske prihvaćen je Nacrt prijedloga zakona o lovstvu te je upućen Saboru u proceduru donošenja.

 

„Stoljetnu tradiciju lovstva u Republici Hrvatskoj, broju divljači koji danas imamo kao i raznolikost flore i faune u našim šumama možemo zahvaliti, između ostalog, i lovačkim društvima koja savjesno i predano brinu o više od tisuću lovišta u Hrvatskoj. No, svi zajedno moramo voditi brigu i o onoj divljači koja radi određenu materijalnu štetu na javnoj i privatnoj imovini. Ovaj propis omogućava optimalno rješenje problema divljači u svrhu zaštite ljudi i imovine uz maksimalnu zaštitu populacije divljači i racionalno gospodarenje resursima koje imamo. Decentralizacija nadzora i upravljanja lovištima koja je zakonom predložena omogućit će bolje upravljanje koje će biti usklađeno sa stanjem i potrebama određenog područja.“ – izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

 

Novopredloženim zakonskim rješenjima stvaraju se pretpostavke za uvođenje više reda u lovstvu. Počevši od  kvalitetnijeg gospodarenja lovištima, kroz uzgoj, zaštitu i prometovanje divljači preko uporabe lovačkog oružja, do uređivanja odnosa između lovoovlaštenika i davatelja prava lova.

 

Nadalje, novi zakon utemeljuje i pretpostavke za jači razvoj lovnog turizma, oživljavanje lovačkih običaja i tradicije, te djelotvornije uključenje lovaca i njihovih udruženja u razvoj i unapređenje lovstva kao značajne gospodarske grane Republike Hrvatske.

 

Novost predložena zakonom je mogućnost osnivanja privatnih lovišta površine od 500 ha neprekinutog zemljišta jednog vlasnika, kao i osnivanje privatnog lovišta spajanjem zemljišta više vlasnika, ako svaki od vlasnika posjeduje površinu koja nije manja od 500 ha i koja zajedno čine neprekinutu cjelinu.

Zbog lakše, cjelovitije i brže provedbe zakona u dijelu sprječavanja šteta na divljači i šteta od divljači na poljoprivrednim kulturama, jedinicama područne (regionalne) samouprave Prijedlogom zakona osigurana je mogućnost: rješenjem zabraniti lov pojedine vrste divljači, dopustiti provedbu sanitarnog ili redukcijskog odstrjela, donijeti rješenje o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači koja ugrožava zdravlje ljudi, stoke, druge divljači, drugih životinjskih vrsta ili čini drugu štetu, donijeti rješenje o smanjenju brojnog stanja pojedinih ptica radi sprječavanja ozbiljne štete na ribnjacima i vodama.

Dodatno, vrsta veliki vranac (Phalacrocorax carbo sinensis) uvrštava se na popis vrsta koje se smatraju divljači.

Zakon također kvalitetnije uređuje sprječavanje šteta od divljači u prometu i na poljoprivrednim površinama jer sve sudionike stavlja u ravnopravan položaj s jasnije određenim pravima i obvezama. Dosadašnje zakonsko rješenje nije na zadovoljavajući način reguliralo problematiku te naravi što je i radi neujednačene sudske prakse u pravilu rezultiralo dugotrajnim sudskim procesima koji su za posljedicu imali blokadu i likvidaciju lovačkih udruga.

 

Također, Ministarstvo poljoprivrede je s ciljem izbjegavanja vođenja dugotrajnih sudskih postupaka, predloženim izmjenama raspodjele sredstava prikupljenih od naknada za koncesije i zakupe prava lova Prijedlogom zakona omogućilo osiguranje financijskih sredstava za osiguravanje lovišta i financiranje istoga.

 

Prethodni članakKoje papire trebam dobiti uz sadni materijal?
Sljedeći članakZagrebačka županija ove godine osigurala rekordnih 87,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.